VELIKA Britanija zaprijetila je zabranom ulaska svim državljanima Eritreje ako vlada te istočnoafričke zemlje ne počne prihvaćati povratak migranata koji su stigli malim čamcima i stranih prijestupnika. Od danas će eritrejski diplomati imati ograničeno kretanje izvan Londona, a ukidaju se i ubrzane vize za važne osobe. Britanska vlada i ranije je prijetila viznim ograničenjima drugim državama kako bi ih potaknula da prihvate povratak svojih državljana, piše BBC.

Prema podacima parlamentarne knjižnice Donjeg doma, Eritrejci su bili najbrojnija nacionalnost među migrantima koji su stigli malim čamcima u 12 mjeseci do lipnja, a činili su 18 % svih dolazaka. Veleposlanstvo Eritreje u Londonu još nije komentiralo situaciju. Britanska vlada optužila je eritrejske vlasti da su ranije ove godine "naglo" prekinule suradnju.

"Eritreja je imala svaku priliku prihvatiti povratak kriminalaca i onih koji nemaju pravo boravka u Britaniji. Za razliku od drugih zemalja, ona je to odbila", izjavila je ministrica unutarnjih poslova Shabana Mahmood. Poručila je i da se neće ustručavati uvesti dodatne mjere protiv drugih država koje odbijaju suradnju.

Profesorica: Mjere neće imati velikog učinka

Ograničenja za diplomate znače da ne smiju putovati dalje od 60 kilometara izvan Londona bez dopuštenja. Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da je to odgovor na slična ograničenja koja su nametnuta britanskim dužnosnicima u glavnom gradu Eritreje, Asmari.

Dr. Madeleine Sumption, direktorica Opservatorija za migracije na Sveučilištu u Oxfordu, smatra da mjere protiv Eritreje neće imati velikog učinka. "Eritreja je jedna od glavnih zemalja podrijetla tražitelja azila u Britaniji. Prema posljednjim podacima, imali smo oko 7000 zahtjeva za azil, što je približno 8 % ukupnog broja", izjavila je za program Today na BBC Radiju 4.

"Većinu Eritrejaca koji dođu i zatraže azil uopće nije moguće deportirati. Vlada nikada ne bi ni pregovarala o njihovu povratku jer se 84 % zahtjeva odobri već u prvom stupnju, a taj broj raste nakon žalbi", rekla je i dodala je da je oko 1400 ljudi prvotno odbijeno, ali da se taj broj smanjuje nakon žalbenih postupaka.

Mladi bježe iz Eritreje

Mnogi mladi Eritrejci pokušavaju napustiti zemlju, koja je jednopartijska država, kako bi izbjegli vojnu obvezu koja može trajati desetljećima. Eritreja nije održala izbore od neovisnosti od Etiopije 1993. godine i nema neovisne medije.

Kritičari predsjednika Isaiasa Afwerkija uhićuju se i zatvaraju na dugi niz godina, često bez suđenja. U zemlji su dopuštene samo četiri religije: pravoslavlje, sunitski islam, rimokatolička crkva i evangeličko-luteranska crkva Eritreje, dok se sljedbenici drugih vjera godinama drže u zatvoru.

Britanija je ranije ove godine zaprijetila zabranama Angoli, Namibiji i Demokratskoj Republici Kongo. Ograničenja protiv DR Konga najavljena su prošle godine, ali Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da su ukinuta nakon što se suradnja oko povratka poboljšala. Angola i Namibija pristale su na promjene prije nego što su ograničenja stupila na snagu.

"Šteta od zabrane viza za Pakistan i Bangladeš bila bi puno veća"

Kada je u studenom najavljivala promjene u britanskom sustavu azila, Mahmood je rekla da će se vizne kazne primjenjivati na zemlje koje ne surađuju s politikom povratka. Kazne uključuju i "izvanrednu kočnicu" za vize zemljama s velikim brojem zahtjeva za azil dok ne prihvate svoje građane koji ilegalno borave u Britaniji.

Međutim, Sumption je istaknula da bi vlada mogla izbjegavati pritisak na određene zemlje kako ne bi ugrozila trgovinske odnose. "Ako pogledate ukupne brojke ljudi kojima je odbijen azil, a nisu vraćeni u domovinu, na vrhu popisa su Pakistan i Bangladeš", rekla je.

"No, šteta od zabrane viza za te zemlje bila bi puno veća nego u slučaju Eritreje, jer iz tih zemalja dolazi mnogo međunarodnih studenata i radnika", dodala je. Vlada zahtijeva odlazak osoba koje više nemaju dozvolu za boravak ili rad u zemlji. Taj se proces naziva povratak i može biti dobrovoljan ili prisilan.

Ovo je pet država s najviše vraćenih građana

Pravo na boravak gubi se zbog isteka vize, odbijanja zahtjeva za azil ili kaznene osude koja vodi u deportaciju. Od srpnja 2025. do lipnja 2026. zabilježeno je 40.605 povrataka. Od ukupnog broja povrataka u tom razdoblju, 5962 osobe bile su osuđene za kazneno djelo, 12.568 ih je u nekom trenutku zatražilo azil, a 3310 stiglo je malim čamcima.

Najviše je vraćeno državljana Indije, koji čine 27 % svih povrataka. Pet država s najviše vraćenih građana su Indija (10.859), Brazil (5559), Albanija (3901), Rumunjska (2065) i Nigerija (1528). Britanija je do rujna s Francuskom testirala program povratka ljudi koji su stigli malim čamcima.

Država pomaže onima koji se vraćaju dobrovoljno

Prema tom dogovoru, za svaku osobu koju je Britanija vratila u Francusku, prihvatila je određen broj tražitelja azila. Do 30. lipnja 2026. na taj je način vraćeno 1087 ljudi. Postoji "prisilni povratak", koji uključuje deportaciju, gdje vlada organizira prijevoz, ponekad uz pratnju službenika.

Svi ostali smatraju se "dobrovoljnima", što znači da je osoba pristala otići, često uz državnu pomoć za putne troškove. Dio povrataka (34 % od ukupnog broja) odvija se samostalno, bez izravnog znanja ili sudjelovanja vlade.