BRITANSKA vojska uskoro će dobiti nove ovlasti koje će vojnicima omogućiti rušenje dronova koji predstavljaju prijetnju vojnim bazama, piše BBC.

Ove planove, osmišljene kako bi trupama omogućili bržu i odlučniju akciju, danas će u svom govoru predstaviti britanski ministar obrane John Healey. Odluka dolazi nakon što su prošle godine četiri britanske zračne baze koje koriste američke snage prijavile misteriozna viđenja dronova, a bespilotne letjelice su u posljednjih nekoliko mjeseci opetovano remetile zračni prostor diljem Europe.

Nove ovlasti u početku će se primjenjivati isključivo na vojne lokacije, no postoji mogućnost njihova proširenja i na civilne objekte poput zračnih luka.

"Kinetička opcija"

Healey će najaviti uvođenje takozvane "kinetičke opcije", o kojoj je prvi izvijestio Daily Telegraph. Ona bi omogućila britanskim vojnicima ili policiji Ministarstva obrane da fizički sruše dronove koji ugrožavaju vojne objekte u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Prema postojećem protokolu, vojnici su dužni preusmjeriti dronove ili ometati njihov GPS signal pomoću opreme za borbu protiv dronova, dok je rušenje neidentificirane letjelice dopušteno samo u izvanrednim okolnostima.

Strateška važnost za američku vojsku

Prošlog studenog upade dronova prijavile su baze RAF Lakenheath i RAF Mildenhall u Suffolku, RAF Feltwell u Norfolku te RAF Fairford u Gloucestershireu. Oko 60 pripadnika RAF-a bilo je angažirano kako bi pomoglo američkim zračnim snagama u istrazi, no ni američki ni britanski dužnosnici nisu otkrili tko bi mogao stajati iza tih aktivnosti, navodi BBC.

Spomenute zračne baze od strateške su važnosti za američku vojsku, koja je nedavno u RAF Lakenheath rasporedila borbene avione F-22A, samo nekoliko dana nakon američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja u lipnju.

Učestala viđenja dronova diljem Europske unije potaknula su i održavanje summita čelnika u Danskoj ranije ovog mjeseca.

Plan za europski "zid dronova"

Nekoliko država članica EU podržalo je planove za stvaranje višeslojnog "zida dronova" koji bi služio za brzo otkrivanje, praćenje i uništavanje ruskih bespilotnih letjelica.

Ova inicijativa dolazi nakon incidenata poput onog u rujnu, kada je dvadeset ruskih dronova prešlo u Poljsku, te kada su ruski zrakoplovi MiG-31 ušli u estonski zračni prostor. Rusija je negirala ili umanjila važnost tih upada.

Nedavna viđenja dronova uzrokovala su i zatvaranje brojnih europskih zračnih luka, uključujući zračnu luku u Münchenu koja je bila zatvorena dva dana zaredom. Zbog neidentificiranih dronova uočenih u blizini zračnih luka i vojnih zračnih prostora zatvorene su i zračne luke u Danskoj i Norveškoj.

Rusija je zanijekala bilo kakvu umiješanost, a danske vlasti su izjavile kako nema dokaza koji bi upućivali na odgovornost Moskve.