Brodovi s migrantima plutaju po Mediteranu, a europske vođe nemaju pojma što raditi. Ima li rješenja za krizu?

Brodovi s migrantima plutaju po Mediteranu, a europske vođe nemaju pojma što raditi. Ima li rješenja za krizu?
Foto: Hina/ EPA

MIGRANTSKA kriza predstavlja sve veći i za sada nerješivi problem za čelnike zemalja EU. I dok je krajem ljeta 2015. godine tisuće ljudi pokušavalo doći kopnenim putem, preko Balkana, do Njemačke i Austrije, sada je u središtu problema morski put, onaj koji migrante iz Afrike vodi uglavnom prema Italiji.

 

Dovelo je to do prilično apsurdne situacije, a to je da na tisuće migranata besciljno danima pluta Mediteranom.

U međuvremenu, europski lideri tapkaju na mjestu i nemaju pojma što napraviti.

(edited)

Italija ne želi primati više migrante

Novi talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini ne pokazuje popustljivost. On ne želi da njegova zemlja bude hotspot, mjesto gdje će migranti pristajati i onda postajati talijanski problem. On je u više navrata proteklih desetak dana zabranio pristajanje u talijanske luke za više brodova. Jučer je kazao kako tisuće migranata na tim brodovima treba preuzeti libijska obalna straža. Dodao je da tražitelji azila trebaju odmah biti vraćeni nazad u Libiju unatoč tome što humanitarne organizacije navode kako im tamo prijeti silovanje, premlaćivanje i izrabljivanje.

"Još tisuću migranata u gumenim čamcima? Pravo je libijskih vlasti da interveniraju bez uključivanja brodova humanitarnih organizacija", napisao je Salvini na svom Twitter profilu.

"Neka libijske vlasti interveniraju kao što su to činile i dosad. Bez pomoći i uplitanja humanitarnih brodova. Ta gospoda, koju financiraju Soros i društvo, znaju da su talijanske luke zatvorene za njihove brodove koji spašavaju tražitelje azila i zatvorene će i ostati", dodao je.

Salvini je jasan u svojoj namjeri da Italija više ne prihvaća migrante. U više navrata je kazao kako njegova zemlja neće postati izbjeglički kamp. To je Italiju dovelo u sve otvoreniji sukob s Francuskom.

"Italija se zapravo nosi s migrantskim izvanrednim stanjem i to dijelom jer Francuska vraća ljude na granici. Macron riskira učiniti Italiju svojim neprijateljem broj jedan oko te situacije", napisao je prije nekoliko dana čelnik Pokreta pet zvijezda Luigi Di Maio dodavši da je Macron izgubio dodir sa stvarnošću.

Macron je, s druge strane, izjavio kako je europska suradnja postigla da se broj migranata koji stižu u Europu smanji za 80 posto te da problemi proizlaze iz "sekundarnih" kretanja migranata unutar EU-a.

"Stvarnost je da Europa ne doživljava migrantsku krizu one jakosti kojoj smo svjedočili 2015.", istaknuo je francuski predsjednik.

"Država poput Italije nije pod jednakim migrantskim pritiskom kao prošle godine... Kriza kojoj danas svjedočimo u Europi je politička", dodao je.

No, Talijani se ne mire s njegovim izjavama i tvrde.

"Ako za arogantnog predsjednika Macrona to nije problem, pozivamo ga da prestane vrijeđati i umjesto toga pokaže konkretnu darežljivost otvarajući mnoge francuske luke i da pusti djecu, muškarce i žene preko Ventimiglije", kazao je Matteo Salvini.

Merkel ubrzano gubi podršku, raste desnica

S druge strane, velika kriza trese i Njemačku.

Podjele u konzervativnom bloku njemačke kancelarke Angele Merkel smanjile su podršku njezinoj "velikoj koaliciji" i pogurale protuimigrantsku Alternativu za Njemačku (AfD) prema dosad najvećoj zabilježenoj popularnosti, pokazala je anketa objavljena u nedjelju.

Anketa koju je provela agencija Emnid za novine Bild am Sonntag pokazala je da je savez Angele Merkel na 31 posto, što je dva postotna boda manje nego u prošloj anketi. AfD je narastao za jedan bod te je sada na 16 posto, najviše ikad u anketi Emnida.

Socijaldemokrati, koalicijski partneri konzervativaca, ostali su na 18 posto.

Konzervativni blok Angele Merkel u unutarnjem je sporu oko toga treba li migrante vraćati na njemačkoj granici ako su bili registrirani u nekoj drugoj članici Europske unije.

To je pitanje unijelo razdor u dugogodišnji savez konzervativaca i postalo najozbiljniji dosad izazov vodstvu kancelarke, pokrenuvši pitanje mogućeg kolapsa njene koalicije samo nešto više od 100 dana nakon što je stupila na vlast.

Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz bavarske konzervativne Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja se priprema za lokalne izbore u listopadu, zaprijetio je da će ignorirati želje kancelarke i narediti policiji da odbija tražitelje azila na granici ako ona ne osigura širi europski sporazum o pravednijoj raspodjeli migranata u tom bloku.

U toj i takvoj atmosferi jučer je održan na brzinu isplaniran susret čelnika zemalja EU po ovom pitanju. No, oni nisu dogovorili ništa.

Što dalje? Nitko ne zna

Čelnici, među njima i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je pod pritiskom kod kuće da riješi to pitanje, obvezali su se da će nastaviti rad prema rješenju u narednim danima, a u četvrtak i petak održat će se summit svih europskih premijera.

"Nastavit ćemo raditi na rješavanju ovih pitanja", poručila je njemačka kancelarka.

"Danas je bilo puno dobre volje da se to učini, a osim par nesuglasica, bilo je i puno jedinstva".

Time su čelnici zemalja EU kupili malo vremena. U međuvremenu će stari brodovi s migrantima i dalje plutati Mediteranom, neki novi će krenuti prema Europi, a kriza kojoj se ne vidi kraj samo će se nastaviti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara