USRED pandemije koronavirusa, velikih prosvjeda i nereda zbog policijske brutalnosti prema Afroamerikancima, poziva na ukidanje sredstava policiji i ekstremne polarizacije između obožavatelja i protivnika predsjednika na odlasku Donalda Trumpa, iz Amerike već mjesecima dolaze vijesti o ozbiljnom porastu nasilja.

U Greensborou u Sjevernoj Karolini nasilje je postalo toliko ekstremno da je prije desetak dana  pucnjava izbila ispred okružne sudnice, preko puta ureda šerifa. Ubijen je 20-godišnji mladić. Greensboro je imao rekordnih 45 ubojstava prošle godine, ali ove je godine već nadmašio taj rekord s 54 ubojstva od njenog početka. 

"Uvijek smo imali određenu razinu aktivnosti bandi, ali sada je veća. Nisam siguran što se promijenilo, ali počinitelji su hrabriji nego što su ikad bili", komentirao je šef policije Greensboroa Brian James za Washington Post. 

Ubojstva diljem SAD-a porasla su više od 28% u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Teški napadi porasli su 9%. Utješni podatak je, doduše, da je došlo do značajnog pada u broju silovanja (17% manje) i pljački (10% manje), prema statistikama koje je prikupio Police Executive Research Forum (PERF) na temelju podataka iz 223 policijske agencije diljem zemlje.

>>Je li američke gradove zaista zahvatio val nasilnih zločina?

Dvostruki udarac koronavirusa i masovnih prosvjeda

Neki od policijskih zapovjednika kažu da je dvostruki udarac koronavirusa te masovnih prosvjeda i nereda zbog policijskih ubojstava crnaca, prvenstveno Georgea Floyda, doveo do toga da su morali preusmjeriti dio svojih ljudi od proaktivnih programa za prevenciju zločina, bilo zbog rezova u policijskom proračunu povezanih s koronakrizom ili zbog potrebe za zaustavljanjem nereda u nizu gradova. Izgledno je, međutim, da su negativnom trendu pridonijeli i rezovi izazvani zahtjevima prosvjednika iz pokreta Black Lives Matter (Crni životi vrijede) na ukidanje sredstava policiji, pa čak i na njeno potpuno ukidanje. 

>>Hoće li Amerika ukinuti policiju?

Rastu nasilnog kriminala doprinijelo je i zatvaranje škola, smatraju mnogi u policiji, budući da su tinejdžerski delinkventi imali mnogo više slobodnog vremena. Drugi ističu dramatičan skok nezaposlenosti i druge negativne učinke pandemije i mjera za njeno suzbijanje kao faktore u porastu tenzija koje se ponekad prelijevaju u nasilje.

No možda je i najbitniji faktor onaj koji je dijagnosticirao kriminolog sa Sveučilišta u Missouriju - St. Louis, Richard Rosenfeld, u svojoj analizi 27 američkih gradova u srpnju. On je povezao porast nasilnog zločina s prosvjedima i neredima zbog policijskih ubojstava, baš kao što je bilo slučaj nakon ubojstava u Fergusonu u Missouriju, Baltimoreu i Chicagu 2014. i 2015.

Policija smanjuje aktivnosti nakon prosvjeda protiv policijske brutalnosti

Naime, u takvoj situaciji, suočena s masovnim buntom zbog pretjerane i neopravdane sile policija smanjuje svoje aktivnosti, za što je u SAD-u skovan termin "de-policing" - bilo iz opreza ili iz vlastitog bunta protiv negativnih reakcija dijela javnosti. Također, gubitak povjerenja lokalnih afroameričkih i manjinskih zajednica, u kojime se često događa neproporcionalno visoki udio ubojstava, otežava policijski rad i posredno doprinosi dodatnom rastu nasilja.

U Fort Worthu u Teksasu zabilježen je porast ubojstava od čak 66% u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Boston je zabilježio porast od 52%. No gradovi koji su bili poprište najžešćih prosvjeda, odnosno nereda, imali su u pravilu i najviši porast broja ubojstava.

Minneapolis, gdje je George Floyd i ubijen, tako je imao 61 ubojstvo u prvih devet mjeseci ove godine, u usporedbi s 33 prošle godine - dvostruko manje. U Milwaukeeju broj ubojstava se također udvostručio - sa 67 prošle godine na 141 ove godine. 

>>U sukobu između Trumpovih pristaša i prosvjednika došlo do pucnjave, ubijen muškarac

"Nismo vidjeli ovakve brojeve od devedesetih"

Portland, koji već mjesecima ima ozbiljne probleme s militantnim lijevim ekstremistima iz pokreta Antifa i njihovim napadima na policijske postaje, sudnice i drugu državnu i privatnu imovinu i osobe, imao je porast ubojstava od 68% u istom razdoblju. 

>>UZNEMIRUJUĆE Kaos u Portlandu: Prosvjednici krvnički pretukli prolaznika

"Ovakve brojeve nismo vidjeli od devedesetih. Imali smo 20 godina stabilnog pada zločina. Je li ovo samo anomalija ili nagovještaj za budućnost? Ovo je prolazilo ispod rada zbog pandemije, ali nešto se događa diljem zemlje s najozbiljnijim zločinima. Sljedeća će administracija na ovo morati obratiti ozbiljnu pažnju", upozorio je izvršni direktor PERF-a Chuck Wexler.

"Ljudi su u krizi. Imali smo toliko ljudi zaglavljenih u svojim domovima, koji ne idu na posao, ne idu u crkvu. Samo sjede besposleno, a kako je moja baka znala reći, 'besposlene ruke su vražja radionica'. Vidimo ljude koji umiru zbog gluposti, bez razloga. Prije godinu dana nismo to vidjeli", zaključio je državni odvjetnik okruga Wyandotte u Kansasu, u kojem se dijelom nalazi i Kansas City. U ovom je gradu broj ubojstava porastao s 23 lani na 40 ove godine.

U nekim je gradovima ipak došlo do pada. Posebno je zanimljivo da se to dogodilo u Baltimoreu, gradu s najvišom stopom ubojstava na 100 tisuća stanovnika u SAD-u, prema podacima iz prošle godine (58).

Što se tiče pada u broju silovanja i pljački, pomoćnica šefa policije u Houstonu Heather Morris objasnila je ovaj pad time što je "manje ljudi vani i manje je prilika za počinjenje" pljačke ili silovanja. 

Podsjetimo, ranija analiza New York Timesa, objavljena u srpnju, utvrdila je da je u 25 najvećih američkih gradova stopa općenitog zločina pala za 5,3%, a stopa nasilnog zločina za 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, u isto vrijeme je pokazala da je došlo do porasta broja ubojstava u gradovima poput Chicaga, New Yorka i Philadelphije. 

U Chicagu je broj ubojstava u srpnju ove godine iznosio gotovo 450, dok je u srpnju prošle godine bio manji od 300, prema podacima policijske uprave tog grada. U Philadelphiji je pak skočio s oko 180 u srpnju 2019. na oko 250 u srpnju ove godine, prema podacima njihove policijske uprave. U New Yorku je stopa ubojstava skočila za čak 50% u istom razdoblju.

Do najvećeg pada nasilnog kriminala došlo je u travnju i svibnju, što je vjerojatno posljedica mjera zatvaranja i društvenog distanciranja zbog epidemije koronavirusa.