BRUTO inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju prvog tromjesečja 40,6 milijardi eura, što je za 3,2 milijarde ili 7,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a udio tog duga u BDP-u mogao bi do kraja godine pasti ispod 80 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Na kraju prvog tromjesečja udio bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 82,1 posto, navodi se u osvrtu RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke. I dok je na kraju prvog tromjesečja inozemni dug bio znatno manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u odnosu na kraj 2017. godine, dug je porastao za 558 milijuna eura ili 1,4 posto.

Pritom je ''značajan doprinos rastu došao od rasta obveza središnje banke na stavkama kratkoročnih kredita koje su na kraju ožujka iznosile 1,9 milijardi eura, 21 posto više'', navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.

Nastavljeno razduživanje države prema inozemnim vjerovnicima

S druge strane, podaci za kraj ožujka potvrđuju razduživanje prema inozemnim vjerovnicima od strane ostalih domaćih sektora, pa su tako privatna nefinancijska društva, neprofitne institucije koje služe kućanstvima te kućanstva zabilježile smanjenje duga u odnosu na kraj prošle godine.

Analitičari RBA ističu i da se u prva tri mjeseca ove godine nastavilo razduživanje države prema inozemnim vjerovnicima. 

Bruto inozemni dug opće države iznosio je na kraju ožujka 14,1 milijardu eura, što je za 1,5 milijardi eura ili 9,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. ''Udio bruto inozemnih obveza države u ukupnom inozemnom dugu zadržava se oko razine 35 posto'', ističu analitičari RBA.

Pad na godišnjoj razini bilježe i banke

Navode da pad na godišnjoj razini, od 11,9 posto, bilježe i druge monetarne institucije (banke), čije su bruto obveze prema inozemnim vjerovnicima krajem ožujka iznosile 4 milijarde eura. ''Visoke godišnje stope pada inozemnih obveza ovih institucija bilježe se već dugi niz mjeseci. Banke su se razduživale zbog relativno, jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek skromne potražnje za kreditima'', navodi se u analizi.

Analitičari RBA u cijeloj 2018. očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, zahvaljujući smanjenju zaduženosti svih ključnih sektora. ''Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu'', navodi se u analizi.

Podsjeća se da je početkom lipnja Hrvatska na inozemnom tržištu izdala 750 milijuna eura vrijednu obveznicu, no s obzirom na to da je isti iznos bio i na dospijeću, utjecaj na iznos inozemnog duga države u drugom tromjesečju je neutralan. ''Uz predviđeni gospodarski rast, očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto'', zaključuju analitičari RBA.