BRUXELLES ISMIJAO HRVATSKE REFORME Komisija: Uozbiljite se ili neće ostvariti dugoročan rast

BRUXELLES ISMIJAO HRVATSKE REFORME Komisija: Uozbiljite se ili neće ostvariti dugoročan rast

Foto: FAH

GOSPODARSKI oporavak u Hrvatskoj pridonosi smanjenju duga, ali dugoročni izgledi za rast ostaju skromni ne poduzumu li se strukturne reforme, dok je u provedbi preporuka Europske komisije (EK) postignut ograničen napredak uslijed dvaju parlamentarnih izbora u manje od godinu dana, proizlazi iz analize gospodarske situacije u Hrvatskoj, koju je objavila Komisija.

Komisija je u srijedu objavila zimski paket Europskog semestra, jednog od instrumenata koordinacije ekonomskih politika zemalja članica. Paket uključuje izvješća o gospodarskom stanju u svim članicama, osim Grčke, koja je pod posebnim nadzorom jer je u programu financijske pomoći, zatim izvješća o makroekonomskim neravnotežama u 13 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska te izvješće o prenošenju fiskalnog pakta u nacionalna zakonodavstva.

Komisija je ponovno utvrdila postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj zbog visoke razine javnog, privatno i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala za rast.

Hrvatska je tako u skupini šest članica EU, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže.

Još šest zemalja ima makroekonomske neravnoteže (nisu prekomjerne) i to Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska. Tih 12 zemalja bit će pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža

 Nakon skromnog rasta 2015. godine, koji je označio kraj jedne od najduljih i najdubljih recesija u EU-u, rast u Hrvatskoj snažno je ubrzan 2016. Komisija navodi i poboljšanja na tržištu rada, nisku cijenu energije i povećanje potrošnje zbog reforme poreza na dohodak. Investicije su se konačno počele oporavljati dijelom zahvaljujući europskim fondovima. Povećan je izvoz roba, a snažan rast turizma povećao je izvoz usluga.

"Ekonomski oporavak pomaže u smanjenju domaćeg i javnog duga, ali i dalje opstaju slabosti", navodi Komisija, dodajući da "općenito zdravi financijski sektor postavlja temelje za kontinuiranu makro-financijsku stabilnost, posebice u vezi s visokom razinom duga denomiranog u stranoj valuti".

 S druge strane, Komisija kao ključni izazov za gospodarstvo navodi skromni potencijal rasta, oko 1 posto. U tom kontekstu ističe spori rast produktivnosti i smanjivanje korištenja ljudskog potencijala, tj. radnoaktivnog stanovništva.

 Što se tiče provedbe specifičnih preporuka koje je prošle godine Komisija uputila Hrvatskoj, zabilježen je ograničen napredak, najvećim dijelom zbog dvaju izbora u manje od godinu dana. Komisija je za prošlu godinu dala pet preporuka koje obuhvaćaju javne financije i oporezivanje; mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu; određivanje plaća; javnu upravu i državna poduzeća; uslužni sektor i pravosudni sustav.

"Samo su neke od obveza stavljenih u program nacionalnih reformi 2016. do sada provedene", kaže Komisija.

Što se tiče prve preporuke, koja se odnosi na trajnu trajnu korekciju prekomjernog deficita, Komisija nije dala ocjenu u ovom izvješću, nego će je dati u svibnju. Prema stručnjacima u Europskoj komisiji, Hrvatska bi tada mogla izići iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) s obzirom da je deficit spušten debelo ispod tri posto, a javni dug je na silaznoj putanji.

U drugoj preporuci - da se do kraja 2016. donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu - nije postignut nikakav napredak. Ograničen je napredak zabilježen kada su u pitanju mjere  za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje, a nije bilo napretka u poboljšanju sustava socijalne zaštite.

U trećoj preporuci Komisija zabilježen je ograničeni napredak u reformi javne uprave, dok nije bilo napretka u usklađivanju okvira za plaće u javnom sektoru, a ograničen napredak bilježi se u korporativnom upravljanju državnih poduzeća.

U četvrtoj prepuruci u sve tri kategorije -  znatno smanjenje parafiskalnih nameta, uklanjanje ograničenja koja ometaju pristup i praksu reguliranih profesija te smanjenje administrativnog  teret za poduzeća - postignut je ograničeni napredak.

Ograničeni napredak postignut je i kod pet preporuke, koja se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje nenaplativih kredita, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana nenaplativih kredita.

Marić: Vlada prihvaća zamjerke EK; politička stabilnost i rast poticaji za reforme

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da Vlada prihvaća zamjerke Europske komisije o stagnaciji reformi od sredine 2015., istaknuvši da je to bila posljedica prijevremenih izbora, a da sada imamo političku stabilnost i gospodarski rast koji mora biti poticaj za njihovu provedbu, ponajprije u području zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave.

"Prihvaćamo te zamjerke i razumljivo je da se to apostrofira, ali bili su objektivni razlozi zbog kojih su određene reforme bile odgođene. Ali, to nam ne treba nikako više biti prepreka, jer imamo političku stabilnost. Hrvatska trenutno ima gospodarski rast od preko 3 posto i to je gospodarski rast koji nam treba biti razlog za daljnje provođenje, čak i ubrzavanje tih mjera, a ne slučajno nekakva izlika da se nešto odgađa", komentirao je Marić izvješće Europske komisije o makroekonomskim neravnotežama.

 Odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije za novinare Europske investicijske banke (EIB), Marić je kazao kako to izvješće naglasak stavlja na javne financije te je stoga logično da su zamjerke u onim područjima koja su najveći proračunski potrošači, dakle zdravstvo, mirovinski sustav i područje javne uprave.

 No, ističe ministar financija, u izvješću EK je Hrvatska prepoznata kao zemlja s određenim makroekonomskim neravnotežama u kojoj je "ambiciozni program strukturnih reformi prošle godine bio započet, ali je imao odgodu zbog objektivne okolnosti prijevremenih izbora". Marić smatra kako "smo vrlo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno, proveli smo poreznu reformu, a trenutno radimo i na programu reformi za ovu godinu".

Na tome temelji i očekivanje da bi Hrvatska na proljeće mogla izaći i iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te da bi moglo doći do poboljšanja kreditnog rejtinga.

 "Konačni sud oko Procedure prekomjernog deficita ćemo znati na proljeće. U travnju imamo obvezu slanja naših podataka prema Eurostatu i Europskoj komisiji i očekujem tijekom svibnja odluku. Mislim da imamo snažne argumente, obzirom da smo isporučili zaista dobre rezultate na polju javnih financija, jer ne samo da smo ispunili preporuke EK, čiji je ciljani deficit bio 2,6 posto BDP-a u 2016., a mi smo po svemu sudeći čak i unutar 2 posto, te smo po prvi put uspjeli smanjiti i javni dug", ocijenio je Marić.

 Dodao je i kako je siguran da će izlazak iz Procedure prekomjernog deficita onda prepoznati i domaće i strane financijske institucije, ali i kreditne rejting agencije.

 "Rezultati koje smo polučili su već dijelom prepoznati, jer po prvi put nakon 10 godina, nakon 2007. godine smo imali neke pozitivne pomake u rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi. Ako nastavimo s ovim rezultatima, a duboko vjerujem da hoćemo, možemo očekivati i poboljšanje rejtinga. To bi onda trebalo značiti i snižavanje premije rizika za našu zemlju kod zaduživanja, odnosno pad cijene kapitala, kako za državni proračun, ali isto tako i posredno i neposredno za poduzetnike i građane", zaključio je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara