BRUXELLES nema vladu i gubi četiri milijuna eura na dan. Niz smrtonosnih narkoobračuna u srcu grada u kojem se nalaze sjedišta europskih institucija pokazuje koliko je "glavni grad Europe" nisko pao: bez novca, preplavljen nasiljem i kriminalom i politički slomljen, piše Politico.

Samo u prvih mjesec i pol dana ove godine u 11 pucnjava poginulo je dvoje ljudi, a četvero je ozlijeđeno. Pucnjave ne prestaju. Nezamislivi prije samo nekoliko godina, napadi pokazuju da grad brzo propada i da mu hitno treba snažno političko vodstvo.

A Bruxelles to nema.

Belgijska politička struktura nalik labirintu sastoji se od više razina vlasti, od kojih svaka ima svoje ovlasti i često je rastrgana internim previranjima. Kad to funkcionira, sve je dobro, ali kad ne funkcionira, nastupa paraliza.

A stvari ne mogu biti više paralizirane nego u Regiji glavnoga grada Bruxellesa, gdje se devet mjeseci nakon izbora političari i dalje prepiru, a dogovora o vladi nema na vidiku.

Financijski kolaps i zaleđeni projekti

Politički kaos nije razotkrio samo slabosti u koordinaciji borbe protiv kriminala u Bruxellesu. Izgradnja socijalnih stanova i veliki infrastrukturni projekti također bi mogli kasniti.

Zamrznute su subvencije, primjerice za dobrotvorne organizacije, nevladine organizacije i kulturne projekte. Financiranje centara za socijalni rad, policije i lokalnih vlasti dovedeno je u pitanje. Javni dug gomila se gotovo jednako brzo kao i vreće sa smećem na prljavim ulicama.

"Zaista je u pitanju opstanak Bruxellesa kao grada", rekao je centristički zastupnik Christophe De Beukelaer.

I dok se s jedne strane diči neogotičkim glavnim gradskim trgom prepunim turista, šarmantnim prodavaonicama čokolade i slikovitim pivnicama, Bruxelles je zapravo grad na rubu.

Kad bi grad imao vladu, uvođenje kontrole nad potrošnjom bio bi njezin prvi izazov.

Dug glavnoga grada iznosi više od 14 milijardi eura, ne računajući 1.6 milijardi eura, za koliko bi trebao porasti ove godine. Belgijski list Bruzz izračunao je da deficit grada, razlika između njegovih prihoda i rashoda, raste za četiri milijuna eura svaki dan.

De Beukelaer, koji je prošli mjesec pokušao resetirati koalicijske pregovore, ne štedi na kritikama. Sve ove mjesece od izbora političari nisu ni počeli razgovarati o biti problema, rekao je za Politico.

"Samo politički poziraju i to blokira Bruxelles", rekao je i dodao: "'Vi ste mi prijatelj. Vi niste. Želim surađivati s vama. Ali ne s vama.' To je nezrelo."

Jezične podjele i politički zastoj

Pretjerano složena politička arhitektura zbunjuje i frustrira i same Belgijce.

Rečeno (relativno) jednostavno, Bruxelles je jedna od tri belgijske regije, uz frankofonu Valoniju na jugu i Flandriju na sjeveru, gdje se govori nizozemski i koja okružuje glavni grad. Sve tri regije imaju vlastite vlade i odgovorne su za pitanja kao što su stanovanje, promet i ekonomija.

S obzirom na to da se Belgija teško nosi s rezanjem potrošnje po nalogu EU, dug Bruxellesa "teret je za cijelu zemlju", rekao je Dave Sinardet, profesor politologije na Slobodnom sveučilištu Bruxellesa.

Situacija bi se mogla i pogoršati. Kreditni rejting regije mogao bi do ljeta biti snižen, što bi poskupilo zaduživanje, dodatno povećavajući dug regije, upozorio je ministar za proračun u tehničkom mandatu Sven Gatz.

Sinardet je rekao da bi to barem moglo izvršiti određeni pritisak da se napokon sastavi vladu. Drugi su manje optimistični.

Centristička stranka Les Engagés predlaže da se smanje plaće političarima u Bruxellesu za 30 posto dok ne osnuju vladu te za 40 posto ako je ne osnuju do lipnja.

Zasad se čak i najnovija opcija u pregovorima – manjinska vlada – čini neizvjesnom s obzirom na to da će trebati odobrenje parlamentarne većine da bi počela s radom te za svaku odluku koju nakon toga donese.

Premda to ne bi bilo idealna solucija za rješavanje izazova Bruxellesa, "manjinska vlada ipak bi bila bolja od nikakve", rekao je De Beukelaer.

Tako smo stigli do ove točke. Iako u zemlji ima više Flamanaca koji govore nizozemski od frankofonih Valonaca, u Bruxellesu je situacija obrnuta. Zato, da bi se zajamčilo da Flamanci budu zastupljeni, briselska vlada mora imati stabilnu većinu u obje jezične zajednice. Na obje strane stranke se moraju dogovoriti da će međusobno surađivati prije nego što postignu cjelovit koalicijski dogovor.

Nakon izbora u lipnju dogovor na valonskoj strani bio je relativno jednostavan. Stranka desnog centra Reformistički pokret (RM) postala je najveća frankofona stranka u Bruxellesu i ubrzo se dogovorila sa Socijalističkom strankom i centrističkom strankom Les Engagés.

S druge strane lingvističke razdjelnice, flamanski Zeleni osvojili su glasove Flamanaca i u studenome postigli dogovor sa socijalističkom strankom Vooruit, liberalnom strankom Open VLD i flamanskom nacionalističkom strankom N-VA, strankom novog belgijskog premijera Barta De Wevera.

Slavlje nije dugo trajalo. Frankofoni socijalisti odbili su vladati s flamanskim nacionalistima. Liberali su, s druge strane, odbili vladati bez flamanskih nacionalista.

Valonci se "varaju" ako misle da mogu riješiti probleme Bruxellesa bez suradnje s flamanskim nacionalistima koji vode saveznu vladu, rekao je glavni pregovarač Open VLD-a Frédéric De Gucht.

Ahmed Laaouej, predsjednik Socijalističke stranke u Bruxellesu, nije odgovorio na zahtjev za intervju. U videu objavljenom na Instagramu prošli tjedan flamanske nacionaliste nazvao je "separatističkom strankom koja je protiv Bruxellesa i protiv raznolikosti" i ustvrdio da će oni, uđu li u vladu Bruxellesa, iskazivati "prijezir prema briselskoj regiji i njezinim interesima".

Nitko ne popušta.