Bugarska postala svemirska sila, a Hrvatska tone u prošlost
Foto: Index, YouTube
NAKON što nas je Rumunjska prešla u standardu, Hrvatsku je dočekala nova vijest – Bugarska, najmanje razvijena zemlja EU-a, lansirala je prvi satelit. SpaceX Falcon 9 raketa nosač u geostacionarnu je orbitu postavila bugarski telekomunikacijski satelit – BulgariaSat-1.
Prije 30 godina za nas je Bugarska bila potpuna sirotinja. Bili su dio Istočnog bloka. Makar su prešli na stranu Saveznika nedugo nakon što su im se 1944. sovjetski tenkovi pojavili na granicama te završili rat kao antifašistička država, Rusi ih nisu previše voljeli. Čak se i u Flemingovim romanima o James Bondu mogu naći poglavlja u kojima Sovjeti koriste Bugare za „prljave poslove“. Ian Fleming to nije pisao bez razloga. Sovjetska čizma je tamo bila prilično čvrsta, a život građana ne baš ugodan.
Danas Bulsatcom, bugarski davatelj usluga satelitske televizije, Interneta i mobilni operator ima i prvi geostacionarni satelit. Ne samo da su prvi po broju TV pretplatnika u Bugarskoj, već se od 2010. uredno šire i u Srbiji, pod neutralnim imenom "Polaris Media". Novi satelit kompaniji koja zapošljava 1800 ljudi omogućuje širenje tržišta na ono što zovemo Balkan, potom ostatak Europe, Srednji istok i Sjevernu Afriku
Dakle, ponovimo, narod o kojem smo prije 30 godina pričali viceve, danas se uredno bavi prodajom usluga i to onih koje se upravo najviše traže: plaćeni TV kanali, Internet i mobilna telefonija, i to tako da surađuju s Amerikancima koji su im pomogli najnovijom tehnologijom – jeftinim lansiranjima koja omogućuje SpaceX i satelitom iz serije SSL 1300 koji proizvodi kompanija SSL, sa sjedištem u Palo Alto, California. Ovime se Bugarska smjestila ne samo u red svemirskih sila, već i izvoznika usluga elektroničkih komunikacija.
Nema visokog standarda bez visoke tehnologije
Svi nas preskaču! Gdje uopće ide Hrvatska? Mladost odlazi, oko obrazovnog kurikuluma još nismo napravili ništa, a tek oko reforme samog obrazovnog procesa. Zemlja, politika i ljudi opterećeni su prošlošću.
Nitko ne želi realno postaviti stvari: ako u današnjem svijetu želite dobru plaću, onda se zemlja mora baviti visokom tehnologijom i usto kvalitetnim zanatskim znanjima. Ako želite sklapati automobile, to znači znati graditi i održavati robote. Ako želite dobro prodati ručak ili večeru, to ne može više biti bečki s prženim krumpirima.
Ako želite strana ulaganja i nekoga tko bi otvarao radna mjesta – državna uprava mora biti brza, jasna i znati jezike, a porezni sustav jednostavan i razumljiv svima. Konkurencija je, 200 je država u svijetu i velika većina se gura kako bi napredovala.
Hrvatska ne priča o budućnosti
Kada se u ovoj zemlji zadnji puta ozbiljno raspravljalo o visokoj tehnologiji? Pogledajte sabor ovih dana. Ni riječi o budućnosti, ni riječi o tehnologiji, ali ni riječi o tome da dobar dio preostalih nezaposlenih nikada neće dobiti posao. Obrazovna struktura nezaposlenih je užasna – u svibnju ove godine imali smo 11.871 nezaposlenih koji nemaju ni završenu osnovnu školu, 38.395 s osnovnom školom te 53.606 sa završenim zanimanjima do tri razreda srednje. Dodajte ovome one s gimnazijom – pola nezaposlenih danas nema što raditi. Još kada automatske blagajne, samovozeća vozila i druga automatizacija ukine potrebu za jednostavnim poslovima – bit će još gore. Trajna socijala. O tome nitko ne priča! Da barem imamo dobro strukovno obrazovanje, ali nemamo ni to.
Znate li da većina europskih sveučilišta uredno lansira satelite, uključivo i sveučilišta Nove Europe, od Češke do Litve? Tehnologija je omogućila razvoj malih i iznimno jeftinih satelita, pod zajedničkim nazivom „CubeSat“. Ovi sateliti su obično 10x10x10 centimetara i lansiraju se uglavnom kao sekundarni teret uz veće satelite – cijena izrade i lansiranja je u razini malo skupljeg compact automobila. Zašto, radi koga i čega Hrvatska ne može odvojiti novac da svako naše sveučilište napravi jedan CubeSat, kako bi naši studenti u praksi imali referencu rada na mikrosatelitima, kako bi se i društvo općenito više zainteresiralo za visoke tehnologije?
Zar ne bi uostalom bila najbolja proslava, evo, Dana državnosti da se iz orbite začuje 9A, pozivni znak za Hrvatsku? Onda bi mogli i mi reći: „Tu smo, ovo je napravila naša mladost, ovo je Hrvatska i tu je naša budućnost!“
Zar ne bi mogao sabor omogućiti eksperimentalno korištenje samovozećih automobila, propise koje imaju 2-3 američke savezne države i možda još 2-3 druge države u svijetu, kako bi oni koji se bave ovim područjem, u kojemu se danas vrte milijarde, došli u Hrvatsku? Pa trebali bi pomoćnike, asistente, pripravnike, naši mladi ljudi bi naučili nešto o jednoj od najsuvremenijih tehnologija danas. Plašim se da bi onaj tko bi to možda i predložio u saboru bio ismijan, i od zastupnika, i od medija, i od građana.
Zemlja mora i sunca
Nama trenutno ide dobro jer turizam cvjeta – dobar dio Sjeverne Afrike je nesiguran i više nije turistička destinacija, Turska se praktički sama „isključila“, u Grčkoj niste sigurni kada će koji štrajk. Uglavnom, Hrvatska je ugodna i sigurna turistička destinacija, imamo i što pokazati, rekordi su tu, državna blagajna će se puniti. No, dokle?
Država se ne može temeljiti samo na turizmu ako želi visoki standard. Ne treba naravno govoriti da je turizam loš – veže masu sezonaca, omogućava mnogim studentima da plate školovanje, izvrstan je socijalni amortizer jer ako nemate posla, možete odraditi sezonu i biti mirniji pred zimu – ali turizam nije dovoljan.
Hrvatska kao da ne želi prihvatiti današnji svijet i današnje prioritete. Stalno se provlači prošlost, ne samo 1941. i 1991., već i „kako je nekada bilo u tvornici XY“, a te tvornice odavno nema, nema više ni tog industrijskog procesa. Došla su nova vremena. Danas se zarađuje lansiranjem satelita i pružanjem novih usluga.
Pitanje je samo jedno – hoćemo li kao narod shvatiti da živimo u stoljeću u kojemu živimo, ili ćemo živjeti i dalje u prošlosti, a u stvarnosti se pomalo gasiti, demografski, tehnološki i na sve druge načine. Kada će Hrvatska početi razmišljati o budućnosti?
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati