Predsjedništvo EU-a preuzima jedna od najsiromašnijih članica, evo što je očekuje

Predsjedništvo EU-a preuzima jedna od najsiromašnijih članica, evo što je očekuje

Foto: Hina 

BUGARSKO predsjedništvo EU-a radit će u prvoj polovici 2018. na izgradnji sigurne, stabilne i solidarne Europe, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta ističe jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.
 
Sigurnost, stabilnost i solidarnost ključni su za budućnost Europe, smatra Sofija, a te ciljeve planira ostvariti putem "tri K"- konsenzusa, konkurentnosti i kohezije. A za to je prije svega potrebno jedinstvo, ističu Bugari.
 
Na osnovu toga Bugarska je definirala četiri glavna prioriteta koji će biti u fokusu njezina predsjedanja EU-om: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija; europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana; sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija.
 
Što ih čeka?
 
Na dnevnom redu EU-a iduće su godine pregovori o budućoj politici azila i učinkovitijem upravljanju migracijama, reformi eurozone te o novom dugoročnom proračunu EU-a, Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020., što uključuje reformu kohezijske politike i zajedničke poljoprivredne politike.
 
Zemlje Višegradske skupine protive se, naime, prijedlogu Europske komisije da se u slučaju naglog i masovnog priljeva izbjeglica, kao što je to bio slučaj 2015., primjenjuje automatski sustav po kojem bi se izbjeglice raspoređivale po zemljama članicama prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Smatraju da kvote nisu rješenje, nego da umjesto toga treba poboljšati kontrolu vanjskih granica, dok većina drugih članica naglašava važnost solidarnosti u takvim situacijama.
 
Francuska naginje ideji Europe s dviju brzina
 
Osim toga, Francuska ima radikalne ideje za preustroj eurozone i naginje Europi dviju brzina s čime se mnogi ne slažu, a europskom proračunu prijeti manjak zbog odlaska Velike Britanije i zbog novih prioriteta koje treba financirati kao što su migracije i borba protiv terorizma pa je zbog toga potrebna reforma njegova financiranja.
 
Nastavljaju se također pregovori o izlasku Velike Britanije iz EU-a, a glavobolje će zadavati i Poljska koja je optužena za kršenje temeljnih europskih načela, te Katalonija koja prijeti odcjepljenjem od Španjolske.
 
Kad je riječ o digitalnom razvoju, fokus će biti na dovršetku digitalnog jedinstvenog tržišta i razvoju digitalne ekonomije i vještina, posebice mladih.
 
Kompromisi i održiva rješenja
 
"EU je projekt koji se temelji na konsenzusu o temeljnim vrijednostima i načelima. Kao predsjedništvo, namjeravamo se odlučno zauzimati za te vrijednosti i načela koji su od vitalnog značenja za Europu", kazala je bugarska ministrica zadužena za predsjedanje EU-om Liljana Pavlova u razgovoru za bugarski portal Europost.
 
"Željeli bismo pomoći državama članicama da postignu kompromis i održiva rješenja u nizu neriješenih pitanja koja se odnose na migracije i politiku azila, kao i da postignu dogovor o budućoj kohezijskoj politici i njezinu financiranju u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020.", kazala je Pavlova.
 
Brexit na dnevnom redu
 
"Radit ćemo na ostvarenju stvarne europske perspektive za sve zemlje zapadnog Balkana. Brexit će neizbježno biti na dnevnom redu predsjedništva kao i sada. Priznajući važnost tog pitanja, ne bismo željeli da ono omete Europu u njezinim nastojanjima da postane jedinstvenija, demokratskija i snažnija", dodala je.
 
Pavlova je istaknula da se Bugarska protivi podjelama među zemljama članicama i smatra da Europa u više brzina nije dobro rješenje. „Podjela na zemlje jezgre i periferije može biti štetna za sve europske građane. (…) Svi bismo trebali biti svjesni da se nalazimo u istom čamcu. Njegov pramac ne može ostati iznad vode dok mu krma tome", kazala je.
 
Balkansko predsjedništvo
 
Bugarska kao jedan od svojih glavnih prioriteta ističe jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.
 
Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedništvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedništvo.
 
Želi da se sa svakom od zemalja u regiji dogovori jasan akcijski plan s konkretnim koracima koje trebaju učiniti kako bi ubrzale približavanje EU-u.
 
Ne želi im, međutim, buditi lažne nade, nego će se usredotočiti na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, na pitanja koja ne izazivaju prijepore kao što su suradnja u razvoju prometne i energetske infrastrukture, komunikacija i obrazovanja.
 
Integracija zapadnog Balkana logična
 
"Mir, stabilnost i budućnost Europe ovise o zapadnom Balkanu. Europski projekt neće biti potpun bez tih zemalja", kazala je Pavlova u intervjuu za Reuters. "Njihova integracija je prirodan proces, koji je u određenoj mjeri pao u sjenu, ali taj proces treba nastaviti i sada je vrijeme za to", kazala je.
 
"Europska perspektiva najbolje je jamstvo protiv nove destabilizacije u ovoj regiji, gdje i dalje vidimo znakove nestabilnosti i miješanja drugih globalnih sila. Trebalo bi biti jasno da je ulaganje u europsku budućnost cijelog Balkana ulaganje u sigurnost Europe", kazala je za Europost.
 
Bugarska, koja je ušla u EU 2007. zajedno s Rumunjskom, pritom naglašava da podržava individualni pristup koji podrazumijeva da će napredak svake zemlje ovisiti o njezinu ispunjavanju uvjeta za članstvo.
 
"Definitivno ne želimo buditi lažne nade. Ali kada ih podržimo projektima, ulaganjima, kada se oni osjećaju dijelom europske obitelji, to je zapravo europska perspektiva o kojoj govorimo", kazala je. "Želimo bolju povezanost, bolju regionalnu suradnju i trgovinu u regiji što će običnim ljudima omogućiti da osjete što Europa znači za njihov život i njihovu budućnost".
 
Summit u Sofiji
 
Bugarska najavljuje da će 17. i 18. svibnja u Sofiji organizirati summit EU-a i zapadnog Balkana koji bi još jednom trebao potvrditi europsku perspektivu regije.
 
To će biti treći takav summit koji će okupiti sve zemlje članice EU-a i regije, nakon summita u Solunu 2003. i Zagrebačkog summita 2000. godine.
 
Sofija se nada da će na summitu biti postignuti konkretni dogovori o jačanju prometnih, energetskih i digitalnih veza između zemalja regije i EU-a. Sofija će također tražiti više europskog novca za nove autoceste, željezničke pruge i energetsku infrastrukturu, kao i financiranje Svjetske banke, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
 
Žele smanjiti naknade za roaming
 
Bugarska također želi smanjiti naknade za roaming za zemlje zapadnog Balkana, kao što su one ove godine smanjene za europske građane, te poticati razvoj širokopojasnog interneta u regiji.
 
Europska komisija najavila je da će u veljači objaviti strategiju za pristupanje Srbije i Crne Gore EU-u. Te dvije zemlje najviše su napredovale na tom putu i po nekim procjenama mogle bi ući u EU 2025. godine. Crna Gora je do sada otvorila 30 od ukupno 35 poglavlja u pristupnim pregovorima, ali je zatvorila samo tri. Srbija ima 12 otvorenih poglavlja, od kojih su dva zatvorena.
 
Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana.

Crna ovca EU-a
 
Bugarska očekuje da će do kraja 2018. moći ući u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu, a neki bugarski analitičari smatraju da bi šestomjesečno predsjedanje EU-om trebala iskoristiti i da skrene pozornost na neke svoje probleme u odnosima s Unijom, prije svega na blokadu ulaska u Schengen.
 
Bugarska je, naime, tehnički spremna za šengensku zonu još od 2011. i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u rujnu da bi je trebalo primiti što je moguće prije, zajedno s Rumunjskom, no tome se protive neke zemlje članice, prije svega Njemačka i Nizozemska.
 
Zemlja je također i dalje pod posebnim monitoringom Europske komisije zbog situacije na području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Monitoring joj je kao i Rumunjskoj uveden prilikom ulaska u EU 2007. zbog nedovoljnog napretka na tom području. Uz to, Europska komisija redovito je upozorava na "prekomjerne makroekonomske neravnoteže".
 
Bugarska je jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih članica EU-a, no ne želi da je se smatra 'crnom ovcom' EU-a i u predsjedanju Unijom vidi priliku da se dokaže kao pouzdan i stabilan partner i važan europski igrač.
 
Logo
 
Logo bugarskog predsjedništva, djelo umjetnika Todora Angelieva, sastoji se od tri simbola bugarskog identiteta – ćirilice, tradicionalnog veza i boja nacionalne zastave. Logo odražava ideju da je Bugarska integralni dio Europe, ali i istodobno jedinstvena.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara