Bujaju prosvjedi antivaksera. Hoće li cijepljenje protiv korone biti obavezno?
ISPRED Brandenburških vrata u Berlinu u subotu se okupila politički neharmonična skupina prosvjednika. Nosili su cvijeće u kosi, hazmatska zaštitna odijela ukrašena slovom Q, bedževe sa starom njemačkom carskom zastavom ili majice na kojima je pisalo "Gates, My Ass", što je referenca na američkog softverskog milijardera Billa Gatesa. Širom svijeta milijuni odbrojavaju dane do otkrića cjepiva protiv covida-19. Ovi ljudi, međutim, prosvjeduju zbog prava da se ne cijepe i nisu jedini, piše The Guardian.
Već devet tjedana tisuće se okupljaju u europskim gradovima kako bi iskalile bijes zbog mjera socijalnog distanciranja za koje vjeruju da su drakonska taktika usmjerena na ukidanje osnovnih građanskih prava i otvaranje vrata prisilnom cijepljenju koje će nanijeti više štete nego sam virus.
Hodajući prema središtu prosvjeda niz Ulicu 17. lipnja, nastavlja Guardian, jedna žena kaže da vjeruje kako je pandemija covida-19 prijevara koju je osmislila farmaceutska industrija.
"Nikad se ne bih dala cijepiti. Nisam se cijepila ni protiv gripe, a još uvijek sam živa", rekla je ova žena koja se predstavila kao Riot Granny (Pobunjena Baka).
Alijansa antivaksera
Alijansa antivaksera, neonacističkih agitatora i ezoteričnih hipija, koja se posljednjih tjedana okupljala na trgovima Berlina, Beča i Züricha, počela je stvarati problem nacionalnim vladama koje planiraju scenarije za ponovno pokretanje gospodarstava i dugoročno rješavanje koronavirusa. Čak i prije nego što je cjepivo protiv covida-19 pronađeno, nacionalni lideri suočavaju se s dilemom. Trebaju li nastojati što brže imunizirati što veći dio populacije ili obavezno cijepljenje nosi rizik poticanja uličnog pokreta, koji je ionako sklon teorijama zavjera o farmaceutskim kompanijama i vladinim autoritarnim tendencijama?
Preliminarni rezultati istraživanja Vaccine Confidence Projecta i ORB Internationala, provedeni u Europi početkom travnja, dok je infekcija još bila u rapidnom usponu, pokazuju da je otpor prema cijepljenju posebice jak u zemljama koje su uspjele izbjeći najteži udar pandemije. U Švicarskoj, gdje su imunolozi predložili masovno cijepljenje već u listopadu ove godine, 20 posto ispitanika reklo je da se ne želi cijepiti. U Austriji je skepsa prema cjepivu na sličnoj razini jer je 18 posto ispitanih izjavilo da će odbiti cijepljenje, piše Guardian.
U Njemačkoj se u travnju devet posto ispitanika protivilo cijepljenju, ali njihov broj od tada se vjerojatno povećao jer je virus odnio manje života nego u drugim zemljama. Paralelno istraživanje Sveučilišta u Erfurtu utvrdilo je da je broj Nijemaca koji su odgovorili pozitivno na pitanje o cjepivu protiv covida-19 od sredine travnja do sredine svibnja pao sa 79 na 63 posto. U Velikoj Britaniji je ORB International proveo anketu 6. i 7. svibnja, a 10 posto ispitanika odgovorilo je da se ne želi cijepiti.
Iako znanstvenici predviđaju da će imunizacija 70 posto stanovništva biti dovoljna da virus nestane, postoji zabrinutost da bi glasna manjina mogla iskoristiti narativ oko cijepljenja. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas našalio se i savjetovao da od onih koji šire teorije zavjere treba držati distancu puno veću od 1,5 metara, ali čini se da bi pokret mogao dosegnuti snagu kakvu su imali Pegidini prosvjedi protiv azilantske politike kancelarke Angele Merkel te oblikovati razmišljanja u berlinskim centrima moći.
Obavezno cijepljenje?
Unatoč tome što neki znanstvenici pozivaju na obavezno cijepljenje protiv covida-19, njemački ministar zdravstva Jens Spahn kaže da preferira dobrovoljni program. Istodobno je uvođenje "imunitetnih putovnica" za one koji su se cijepili ili razvili antitijela uklonjeno iz novih "pandemijskih zakona", koji su u svibnju prihvaćeni u Bundestagu.
"Postoji bojazan od nečasnog saveza između ezoteričnih ljevičara, ekstremnih desničara i Reichsbürger pokreta, koji ne priznaje legitimitet moderne njemačke države. Kad je riječ o ljudima koji se snažno protive cijepljenju, obično se radi o dva do četiri posto populacije u Njemačkoj. No s ovakvim savezom mogli bismo svjedočiti širem otporu u stanovništvu", rekla je za Guardian Natalie Grams, liječnica i spisateljica koja se specijalizirala za razotkrivanje tvrdnji o učinkovitosti alternativne medicine.
"Iako cjepivo ne postoji, svi govore o njemu i antivakserski pokret pronašao je savršeno okruženje za širenje. Virolozi važu dokaze i često izlaze s ponešto kontradiktornim savjetima, dok javnozdravstvenim tijelima trebaju tjedni da bi formulirali svoje poruke. Antivakseri iskorištavaju ovu neizvjesnost", objasnila je Grams, koja se nekad bavila homeopatijom.
U Francuskoj se na antivakserske osjećaje gleda kao na fenomen ovog tisućljeća, koji se hrani nepovjerenjem u središnju državu. Nasuprot tome, u zemljama njemačkog govornog područja oprez prema programima cijepljenja datira još iz 19. stoljeća, ističe Guardian. U prvoj polovici 20. stoljeća antivakserski stavovi poklapali su se s antisemitizmom. Treći Reich bio je prepun teorija zavjere i programi cijepljenja predstavljeni su kao židovska urota osmišljena za trovanje njemačke nacije, odnosno za "podčinjavanje čovječanstva židovskoj težnji za zgrtanjem bogatstva".
Neki povjesničari smatraju da bi dobrovoljno cijepljenje protiv covida-19 bilo ne samo manje politički rizično nego i učinkovitije u zaštiti stanovništva od koronavirusa.
"Kad je riječ o programima cijepljenja, rijetko se raspravlja o samoj bolesti, nego uglavnom o odnosu između pojedinca i države. U Njemačkoj se još od 19. stoljeća postavlja pitanje može li vlada prisiliti ljude da budu zdravi", rekao je povjesničar Malte Thiessen, koji vodi Institut za povijest Vestfalije u Münsteru.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati