Foto: Shutterstock

KINESKI i tajvanski predsjednici Xi Jinping i Ma Ying-jeou susrest će se u subotu u Singapuru na povijesnom sastanku čelnika dviju zemalja oprečnih politika i iznimno burnih međusobnih odnosa, koji traju punih 66 godina, od okončanja kineskog građanskog rata 1949.

Taj će neočekivani sastanak, ističu mnogi analitičari, potvrditi politiku postupnog približavanja Kine i Tajvana, koji su u proteklih sedam godina uspjeli dogovoriti uspostavu izravnih međusobnih letova, zaključiti brojne trgovinske sporazume i ostvariti procvat turizma.

Istodobno neki poznavatelji tamošnjih prilika ističu da obje strane mogu platiti visoku cijenu zbog sastanka koji će se održati samo dva mjeseca prije tajvanskih predsjedničkih izbora u siječnju.

Odnosima Kine i Tajvana (poznatog i pod povijesnim imenom Formoza) dominira napetost otkako je Mao Ce-tung prije 66 godina proglasio uspostavu Narodne Republike Kine. Poraženi republikanci Kuomintanga (KMT) na čelu s Čangom kaj-Šekom (1887.-1975.) pobjegli su na Tajvan gdje su, budući da ih je stiglo gotovo milijun, postali većina i uspostavili vlastite političke strukture.

Tijekom godina Tajvan je izgradio vlastiti identitet i prerastao u demokratsku državu, no komunistička Kina to ne priznaje i smatra taj otok neotuđivim dijelom svojeg teritorija koji bi, u krajnjem slučaju, bila spremna vratiti i silom pod svoju punu kontrolu. Zbog toga je Tajvan bio jedan od simbola Hladnog rata, jer su se Sjedinjene Države, kao najvažniji saveznik Tajvana, svojedobno obvezale da će ga braniti od moguće kineske agresije.

"Jedna Kina", ali kakva?

No, dolaskom na vlast predsjednika Maa 2008., koji je obećao da će poboljšanje odnosa s Kinom značiti napredak za otok, ozračje je zatoplilo i međusobne veze su počele jačati, predvođene obnovom razgovora na visokoj razini. Ma je bio kandidat Kuomintanga, prokineske Nacionalističke stranke, kojoj je tradicionalno najveći politički suparnik Demokratska narodna stranka (DPP) koja se zalaže za potpunu neovisnost Tajvana od Kine.

No, unatoč napretku u gospodarskim pitanjima, Ma, koji se iduće godine povlači s položaja nakon isteka drugog predsjedničkog mandata, nije uspio s Kinom nimalo približiti suprotna politička stajališta dviju zemalja.

Kineska agencija Nova Kina (Xinhua) objavila je izjavu voditelja kineskog Ureda za tajvanske poslove Zhanga Zhijuna u kojem se susret dvojice predsjednika, koji će "razmijeniti mišljenja o načinima promicanja razvoja miroljubivih odnosa između dviju obala Tjesnaca", naziva povijesnom etapom u odnosima.

"Posjet predsjednika Maa za cilj ima osiguranje mira s obje strane tjesnaca i zadržavanje nepromijenjenog stanja", navodi se u pisanoj izjavi glasnogovornika tajvanskog predsjednika Charlesa Chena, uz napomenu da dvojica predsjednika "neće potpisivati nikakve sporazume, niti će biti zajedničkih izjava".

Xi i Ma će u sklopu sastanka sudjelovati i na zajedničkoj večeri, a međusobno će se oslovljavati s "gospodine" kako bi izbjegli probleme s protokolom jer nijedan službeno ne priznaje onog drugog kao predsjednika države.

Ipak, krajnje je dvojben trenutak u kojem dolazi do tog povijesnog susreta, jer mnogi smatraju da Kina želi utjecati na ishod siječanjskih predsjedničkih izbora pokazujući da će se veze s Tajvanom nastaviti poboljšavati samo ako na njegovom čelu ostane KMT.

Zheng Zhenqing s pekinškog Instituta za tajvanske studije sveučilišta Tsinghua tvrdi da se sastanak ne bi smio izravno vezati uz izbore, ali da trenutak u kojem se održava ipak naglašava odlučnost da se uspije u nakani da Tajvan prizna načelo "jedne Kine".

"Sastanak je element dugoročne strategije, njime se jasno pokazuje da će se susreti na vrhu dviju strana moći održavati samo ako tajvansko vodstvo prihvati postojanje samo jedne Kine. To mora biti temelj odnosa", ustvrdio je.

Kineski komunisti i tajvanski nacionalisti suglasni su oko koncepta "jedne Kine", ali taj pojam, odnosno tko bi tom Kinom trebao upravljati, interpretiraju različito.

Utjecaj na tajvanske izbore?

No neki politički stručnjaci smatraju da bi sastanak mogao imati upravo suprotne posljedice jer je politika približavanja koju provodi KMT mnogim biračima odbojna, a oporba optužuje Maa da želi prodati dušu Tajvana. Osobito su mladi Tajvanci zabrinuti zbog sve većeg utjecaja Kine, a rastuće antikinesko raspoloženje bilo je, smatraju stručnjaci, temelj prošlogodišnjeg teškog poraza Kuomintanga na lokalnim izborima.

Kandidatkinja DPP-a za predsjednicu Tsai Ing-wen, kojoj se predviđa pobjeda na izborima, istaknula je činjenicu kako je informacija o održavanju sastanka bila apsolutno iznenađenje za sve.

"Mislim da su ljudi u cijeloj zemlji bili jako iznenađeni, baš kao i ja. Ovako zbrzano i kaotično ljude obavijestiti o takvoj stvari štetno je za tajvansku demokraciju", rekla je Tsai novinarima, dok je njezina stranka Maa optužila da želi utjecati na ishod izbora.

Sjedinjene Američke Države oprezno su pozdravile najavu održavanja sastanka, istaknuvši da je prerano nazivati ga prekretnicom.

"Jasno da ćemo pozdraviti korake koji se poduzimaju s obje strane tajvanskog tjesnaca u nastojanju da se smanje napetosti i poboljšaju odnosi", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest. "No, znate, tek trebamo vidjeti što će sastanak doista donijeti", naglasio je.