NA DANAŠNJOJ konferenciji za medije ministar Božinović pričao je o prvoj fazi mjera koja počinje u ponedjeljak. Govoreći o tome rekao je da trgovine nedjeljom više neće raditi. To će se pak primjenjivati tek od sljedeće nedjelje, koja će biti prva nedjelja u sklopu koje će biti ublažene mjere uvedene zbog koronavirusa.

"Radno vrijeme trgovina vraćeno je na radno vrijeme prije proglašenja epidemije, uz nekoliko iznimki. Trgovine koje će imati organizirano radno vrijeme duže od 10 sati morat će imati dvokratno radno vrijeme s pauzom između dvije smjene, koja traje najmanje jedan sat, radi dezinfekcije prostora", rekao je Božinović.

"Nedjeljom i blagdanima neće biti dopušten rad osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama."

To znači kako neće raditi trgovine prehranom, shopping centri, trgovine elektroničke opreme, higijenskih potrepština, kućanskih potrepština i slično.

Ministar Božinović u međuvremenu je gostovao na televiziji N1 na kojoj tu odluku nije pojasnio. Kontaktirali smo stoga i Krunoslava Capaka kojeg smo pitali kako to da se sada odnosi ta odluka te koliko će važiti.

Capak: Znam da će ovo imati političke konotacije

Krunoslav Capak rekao nam je kako je tu odluku donio Krizni stožer te kako je ta odluka na snazi za sada.

“Kad su se razmatrale mjere na kojima mi epidemiolozi, epidemiološka struka u Hrvatskoj, inzistiramo, radilo se o tome da mjere popuštanja možemo uvesti jer imamo zdravstveni kredit, jer imamo dobru epidemiološku situaciju, imamo dobro organiziran zdravstveni sustav. Odlučeno je da se ide u popuštanje mjera i kad se razmatralo to, jedan od zahtjeva je bio da se produži radno vrijeme.

Mi smo ranije tražili jednu smjenu, da se puno ne hoda, da se ljudi previše ne susreću. Sada je bio zahtjev da se ljudi koji rade ne stignu opskrbiti pa smo razmatrali dopustiti ili ne produljenje radnog vremena. Onda smo morali uvesti dvije smjene. E sad, tu je već mobilnost ljudi puno veća jer vam je dvostruki broj ljudi na ulici svakog dana, a ta mobilnost je jedan od ključnih faktora širenja i onda smo razmatrali što usporiti da se ta mobilnost širi”, rekao nam je Capak.

Dodao je kako zna da će političkih implikacija biti, ali kako u njih ne ulazi.

“Ne mogu ulaziti u to radi li se više nedjeljom ili običnim danom, a u političke implikacije ne ulazim, nego je rečeno da treba smanjiti mobilnost i u dogovoru smo odlučili da se neće raditi nedjeljom, a subotom je radno vrijeme skraćeno”, rekao je Capak.

"Ne možemo sve pustiti odmah"

“Omogućili smo da radi ono što je ljudima neophodno da se opskrbe, pekare, trgovine u sklopu benzinskih i slično, u druge konotacije ne ulazim, ali zahtjev za smanjenje mobilnosti je bio. Jer ako se radno vrijeme produži, morate imati i neku međumjesnu i ljudi bi se susretali na poslu. Najbolja je opcija bila da se radi do 21 u dvije smjene s pauzama, da se ljudi ne susreću, a na drugoj strani broj ljudi na ulici moramo smanjiti”, dodao je.

Rekao je kako je već čuo kritike kako se, primjerice, ne otvaraju fitness centri i teretane, ali kaže kako se jednostavno sve ne može pustiti na staro odjednom.

“Bitna činjenica epidemiološki je da ne možemo pustiti sve, ne možemo pustiti sve poput fitness centara. To bi značilo otvaranje objekata, a to bi značilo velik rizik, tu imate ručnike, svlačionice, tuševe… U ovom momentu vodimo računa da pustimo i rekreativni sport, ali je poanta mjera da se pusti sve u fazama da se može pratiti efekt ovoga što se popustilo. Ako sve odjednom pustimo, neće se znati točno, iako ide anketa za sve zaražene gdje su bili, što su radili, ali ta faznost je u svakom slučaju strahovito bitna; ako primijetimo da nam nešto pogoršava, da možemo vratiti mjere koje smo ukinuli", zaključio je.

Odluka - djelatnost trgovine by Index.hr on Scribd

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.