U DANAŠNJEM Otvorenom raspravlja se o problemima oko raspodjele cjepiva.

Kako je pandemija koronavirusa od zdravstvenog postala prvorazredni gospodarsko-politički i sigurnosni problem? Zašto je nastala bitka za cjepivo, kamo su nestale plaćene doze predviđene za članice EU? 

Može li se, umjesto čekanja Pfizerova i Modernina, EU okrenuti ruskom ili kineskom cjepivu? Što se krije iza spora s AstraZenecom? Hoće li siromašne zemlje postati žrtva bogatih i kako se tomu oduprijeti?

U emisiji gostuju Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zlatko Trobonjača, imunolog, Vlatko Cvrtila (Sveučilište VERN), Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu (SDP), Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ).

Emisiju je otvorio Capak. 

"Ja bih rekao da postoji više razloga što nemamo nove mjere. U okruženju smo zemalja gdje se mjere postrožuju. Poslije Estonije smo najliberalnija zemlja po mjerama. Imamo situaciju u kojoj nam prijeti dolazak novih sojeva te imamo situaciju gdje moramo imati zastoj u cijepljenju. Nažalost, nije onako kako smo planirali", rekao je Capak. 

"U Hrvatskoj još nismo detektirali novi soj. Došao jest jedan iz Škotske i zabilježen je u Međimurju, ali nije kao britanski, iz Kenta. Svakodnevno razmatramo situaciju", kaže Capak. 

Trobonjača: Ako epidemiološka situacija dopusti, treba vratiti djecu u škole

Nastavio je Trobonjača i govorio je o mjerama i njihovoj primjeni na obrazovni sustav. 

"Teško je reći jesmo li trebali ostaviti stare mjere. Ipak, mislim da nastava na digitalnim platformama ne može nadomjestiti nastavu uživo. Ako epidemiološka situacija dopušta, onda treba vratiti djecu u škole", rekao je. 

Sunčana Glavak je govorila o mjerama država na zapadu Europe.

"Što se tiče Francuske, još je na snazi policijski sat. Restorani, barovi i kafići zatvoreni su od 29. listopada, a u nekim gradovima od rujna. Što se tiče Belgije, također traje policijski sat. Zatvoreni su barovi i restorani, a razmatra se i potpuna zabrana putovanja. Što se tiče Nizozemske, na snazi je nacionalni policijski sat. Tijekom tog razdoblja osobe mogu napustiti kuću samo u izvanredne svrhe, a pri tome moraju nositi certifikat. Moramo biti oprezni, mjere su stroge i oprez je potreban", kaže Glavak. 

Pandemija kao politički problem

Cvrtila kaže da pandemija uništava opstanak. "Došli smo u situaciju da primjenjujemo sve mjere koje se mogu primijeniti u ovom trenutku kako bismo aktivnosti mogli zadržati na razini koju možemo prihvatiti. Kad je ugrožen opstanak, države se homogeniziraju, nestaje solidarnost, uključuje se neka vrsta nacionalnog zatvaranja i to se danas događa", rekao je Cvrtila. 

"Europska unija nije razmišljala geopolitički, situacija s cjepivom bi vjerojatno bila drugačija", kaže Cvrtila. 

Nastavila je Biljana Borzan. "Ja od prvog dana, otkad sam postala zastupnica, govorim da zdravstvo mora biti u ingerenciji EU. Mi djelujemo u 27 zdravstvenih sustava. Ne želim da EU sve određuje, ali nema logike da u nekim stvarima imamo takvu rascjepkanost. Ne postoje protokoli po kojima se europski sustav može ponašati. Dogovor o zajedničkoj nabavci cjepiva je pao, a sada imamo to što imamo. Dolazi do toga da će se cjepivo malo kasnije isporučiti, ali unatoč svim tim problemima, moram reći da je bolja procijepljenost od EU samo u Velikoj Britaniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelu", rekla je Borzan. 

Očekivane su veće doze cjepiva

"Mi smo očekivali daleko veće količine cjepiva. Mi smo već u 10. mjesecu potpisali ugovor s AstraZenecom. Ne možemo ostvariti prvotni plan. Dio zaostatka uspjet ćemo nadoknaditi", rekao je Capak. 

Govorio je i o cjepivu AstraZenece i navodu njemačkog ministra zdravstva da ono nije prikladno za osobe starije od 65 godina. "Ja ne bih govorio o toj informaciji. U ovom trenutku s tim ne bih špekulirao, čekao bih 24 sata jer će sutra biti registrirano. Ako je to istina, to će nam zakomplicirati stvar. Ipak, ja mislim da se ne radi o tome", rekao je Capak. 

Govorio je i o ruskom cjepivu. 

"Mi smo dio EU i preuzeli smo njihovu legislativu o lijekovima. Zbog toga imamo brojne prednosti i trebamo se po meni držati EU i EMA-e. Moguće je registrirati neko drugo cjepivo, ali za to su potrebni logistika i povjerenstva koja bi to znala provjeriti. Koliko mi je poznato, Rusi nisu pokazali interes da se registriraju na području EU. Međutim, navodno su pokazali interes i počeli su pregovori", rekao je Capak i dodao da postoji mogućnost kako će se rusko cjepivo pojaviti kasnije na tržištu. 

Trobonjača kaže da vjeruje i u rusko i u kinesko cjepivo. 

"Rusko cjepivo znamo da ima vrlo visoku učinkovitost, ali sve to trebamo staviti pod upitnik jer nemamo rezultate treće faze. Sve su to dobra cjepiva, samo EU treba usmjeriti. Što se tiče kvalitete cjepiva, ja vjerujem da su kvalitetna", kaže Trobonjača.