NOVI GLAVNI znanstvenik NASA-e i jedan od dvojice čelnih ljudi ove agencije, dr. Jim Green, održao je 18. lipnja prezentaciju za medije o planovima i misijama svoje agencije i odgovarao na pitanja novinara širom svijeta, među ostalim i na Indexova.

Tijekom telekonferencije kao posebno zanimljivo izdvojio je jedno od 14 pitanja koja smo mu poslali unaprijed elektroničkom poštom. O konferenciji i odgovoru na to pitanje već smo pisali. No neočekivano, kada smo već mislili da je to sve, stigli su nam pisani odgovori na ostala pitanja.

Novi NASA-in komunikator

Podsjetimo, povod za održavanje telekonferencije bio je simpozij UNISPACE+50 koji se u drugoj polovici lipnja održavao u Beču, a na kojem je sudjelovao i Green. Organiziran je povodom 50. obljetnice prve UN-ove konferencije o istraživanju i miroljubivom korištenju vanjskog svemira.

U svojem izlaganju Green je predstavio nekoliko tema važnih za NASA-u. Govorio je o potrazi za vanzemaljskim životom u Sunčevom sustavu, o dosadašnjim uspjesima NASA-e u tom smislu te o ključnim misijama i projektima koje agencija planira u narednim godinama. Govorio je također o NASA-inom proračunu koji je Trumpova administracija srezala, osobito sredstva namijenjena istraživanjima klimatskih promjena, kao i Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Bilo je riječi i o suradnji s drugim agencijama poput europske ESA-e te o suradnji NASA-e s privatnim projektima kao što je Space X Elona Muska. Kao što je rečeno u uvodu, telekonferenciju smo pokrili u članku pod naslovom ''NASA za Index objasnila ono što zanima cijeli svijet''.

Ovdje vam predstavljamo neke najzanimljivije odgovore na naša ostala pitanja za koja Green nije imao dovoljno vremena tijekom telekonferencije. Ipak, na dnu teksta ponovno prenosimo i odgovor na naše pitanje koje je Green odabrao kao zanimljivo za slučaj da niste čitali prethodni tekst. U ovom kontekstu ponovo valja istaknuti da je vlada predsjednika Donalda Trumpa pokušala skresati sredstva za misije i studije povezane s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS) te posebno izdvajanja za NASA-ina istraživanje koja su povezana sa Zemljom, poput klimatskih promjena. Trump je poznat kao poricatelj ljudskog utjecaja na klimatske promjene. No Kongres je odbacio ovaj pokušaj koji je doživljen kao još jedan rat protiv znanosti te je čak malo povećao proračun NASA-e u odnosu na prethodno razdoblje.

S druge strane, zanimljivo je da je Trump naglasio značaj misija na udaljenije svjetove te razvoj istraživanja svemira u vojne svrhe. Sredinom lipnja 2018. pozvao je čak na osnivanje Svemirskih vojnih snaga (Space force) uz pet tradicionalnih grana koje su zastupljene u Pentagonu. O tome je bilo pitanja i odgovora u telekonferenciji čiji zvučni zapis vam prenosimo u videu dolje.

Index: Rekli ste kako ste uvjereni da će čovječanstvo stići na Mars kroz nekoliko desetljeća, da se prvi čovjek koji će stupiti na Crveni planet najvjerojatnije već rodio. NASA-in cilj je da pošalje ljude na Mars do 2040. Koji je plan koraka koji bi trebali voditi do tog cilja?

Green: Početkom 2020-ih razvijat ćemo postaju (Lunar Orbital Platform-Gateway op.a.) koja će se nalaziti u orbiti Mjeseca i podržavati male robotizirane lendere i druge eksperimente na Mjesecu. Krajem 2020-ih razvit ćemo mnogo sofisticiranije mogućnosti postaje uz pomoć srednjih i velikih lendera na površini Mjeseca. Uz to ćemo krenuti s vraćanjem uzoraka Marsa na Zemlju. Početkom 2030-ih imat ćemo ljudske i robotske operacije na Mjesecu dok ćemo se istovremeno pripremati za odlazak ljudi na Mars. Krajem 2030-ih imat ćemo prvu ljudsku misiju na Mars.

Index: Mnogi znanstvenici vjeruju da bi ljudi trebali ići na Mars kako bi na njemu tražili moguće znakove vanzemaljskog života. Neki, poput Elona Muska, smatraju da ga trebamo kolonizirati, da trebamo izgraditi samoodrživu bazu ondje jer je dovoljno daleko od Zemlje da u slučaju rata ili neke katastrofe ljudi ondje mogu preživjeti; lakše nego u nekoj bazi na Mjesecu. Vi ste također rekli da vrsta koja je vezana samo za jedan planet teško može dugo opstati; da trebamo kolonizirati Mars ako želimo preživjeti i napredovati kao vrsta. Je li ta misija vaš glavni prioritet?

Green: Mars je uistinu najvažniji cilj NASA-e.

Index: Hoće li trka na Mars postati nova svemirska utrka poput one na Mjesec?

Green: Odlazak na Mars bit će međunarodni pothvat, a ne utrka za pobjedu jedne zemlje.

Index: Kakvu suradnju na istraživanju Marsa planirate ostvariti s Europskom svemirskom agencijom (ESA)?

Green: ESA i NASA trenutno pregovaraju o tome kako mogu zajedno nastaviti istraživati Mars.

Index: Neki smatraju da je za smanjenje ljudskog otiska na Zemlji važno promijeniti svijest političara i ljudi širom svijeta. No istovremeno se čini da će to biti moguće učiniti samo uz pomoć razvoja znanosti i novih tehnologija. Što vi mislite o tome i gdje tu vidite mjesto NASA-e? Kako doživljavate planove Donalda Trumpa za NASA-u u tom kontekstu?

Green: Za NASA-u i SAD vrlo je važno znanstveno pismeno stanovništvo. Zahvalni smo predsjedniku Trumpu na njegovoj podršci NASA-i, svestranačkoj podršci Kongresa kao i predanosti američkog naroda. Predsjednik je rekao da „američke stope na udaljenim svjetovima nisu prevelik san“, a NASA već radi na ostvarenju tog cilja. U našem proračunu za 2019. planiramo implementirati predsjednikov plan ''Space Policy Directive-1'' te surađivati s National Space Councilom kako bismo ostvarili planove koje smo zacrtali.

Index: 2017. godine rekli ste da će NASA pronaći vanzemaljski život za 10-ak godina. Jeste li još uvijek tako optimistični?

Green: Vjerujem da ćemo do kasnih 2020-ih biti sposobni odgovoriti na pitanje jesmo li sami.

Index: Koji planeti i mjeseci su najbolji kandidati za vanzemaljski život? Gdje  očekujete da ćete ga najprije pronaći?

Green: Uz Mars, postoje brojni svjetovi s oceanima koji su mjeseci gigantskih planeta. Svi ti svjetovi predstavljaju razne mogućnosti za život.

Index: Hoće li se pogon letjelice koja bi ljude trebala odvesti na Mars temeljiti na nuklearnom reaktoru kao što je onaj koji se razvija u sklopu projekta NERVA?

Green: Trenutno se rade mnoge različite studije mogućih pogona. NASA još nije donijela odluku o tome koji će koristiti.

Index: Koja je bila glavna tema rasprava na konferenciji UNISPACE+50? Zašto je ona važna?

Green: UNISPACE+50 je konferencija povodom 50. obljetnice prvog skupa United Nations Conference on the Exploration and Peaceful Uses of Outer Space, koji je bi prvi u nizu tri globalne konferencije UN-a o vanjskom svemiru s ciljem podizanja važnosti svemira u kontekstu UN-ova sustava te podizanja svijesti o dobrobitima svemira za cijelo čovječanstvo. Kao viši dužnosnik američke vlade, ja sam na UNISPACE+50 predstavio naše nacionalno izvješće o važnosti međunarodne suradnje u miroljubivoj upotrebi i istraživanju vanjskog svemira. Također sam govorio o NASA-inom Istraživačkom programu i brojnim NASA-inim budućim programima, kako u znanostima o Zemlji, tako i o istraživanjima Sunčevog sustava koja će uključivati robotičke i ljudske misije. 

Index: Postaju li Amerikanci sve zabrinutiji za klimatske promjene i spašavanje Zemlje?

Green: Prema rezultatima ankete Pew Researcha, Amerikanci su zainteresirani da NASA nastavi pratiti klimatske promjene.

Index (pitanje na koje smo već ranije dobili odgovor): Istraživanje Pew Research Centra pokazalo je da velika većina Amerikanaca cijeni važnost istraživanja svemira. NASA ima velik broj različitih planiranih misija, međutim, kada su ocjenjivali njih devet, Amerikanci su se izjasnili da ih najviše zanimaju misije bliže Zemlji te da bi istraživanje klimatskih sustava i asteroida i drugih objekata blizu Zemlje zbog mogućih sudara trebali biti NASA-ini prioriteti. Slabi li u SAD-u zanimanje za duboki svemir i vanzemaljce?

Green: Toga sam se dotaknuo vrlo kratko (u izlaganju u telekonferenciji op.a.), a to je bilo vrlo važno istraživanje. Pew Research radi jako dobar posao u dobivanju zaključaka svojih studija. Mi ovdje nalazimo da je istraživanje planeta i njihove nastanjivosti vrlo važno za Zemlju. Važno je za evoluciju Zemlje i evoluciju naše klime.

Kako sam već spomenuo, Venera je prije samo 700 milijuna godina krenula s eskalirajućim stakleničkim efektom, a sada je potpuno nenastanjiva. Stoga mi želimo shvatiti što je to pokrenulo. Koji su elementi na Veneri omogućili da se to dogodi?

Ono što se zbiva na Marsu također je relevantno. On trenutno nema magnetsko polje pa solarni vjetrovi odnose njegovu atmosferu. Zapravo, oceani su na Marsu uglavnom isparili u atmosferu, a solarni vjetrovi su ih potom bespovratno odnijeli. Vjerujemo da se to ponajviše događa zbog toga što je Mars izgubio svoje magnetsko polje i time svoju zaštitu.

Mi istražujemo Zemlju i znamo da se klima mijenja. Kao planetarni znanstvenik, mogu vam reći da se klima na Zemlji stalno mijenja, a mi mislimo da sama promjena nije toliko problem koliko brzina te promjene i čimbenici koji tome pridonose.

Kada pogledamo Zemljino magnetsko polje, vidimo tendencije da ono promijeni svoj smjer. Znamo da se Zemljino polje u prošlosti mnogo puta okrenulo. Ne znamo kako se i zašto to događa. No znamo da kad se dogodi, Zemljino polje se praktički smanji na nulu, a mi vjerujemo da struje duboko pod korom okreću polove i počinju se vrtjeti u suprotnom smjeru stvarajući novo polje.

Dakle, doći će vrijeme kada će Zemljino magnetsko polje oslabjeti i nalikovati na Marsovo. Stoga ćemo i mi biti izloženi solarnim vjetrovima koji će odnositi našu atmosferu.

Dakle, ono što učimo na Marsu važno je za Zemlju, kao što je važno ono što učimo na Veneri. To nam daje važne perspektive i s time moramo nastaviti. Mislim da se to dobro podudara sa željom građana da budemo sposobni istraživati Zemlju i promjene na njoj.