Česi izviždali premijera, bivšeg komunista, dok je govorio o sovjetskoj invaziji

Česi izviždali premijera, bivšeg komunista, dok je govorio o sovjetskoj invaziji
Foto: EPA

ČEŠKI premijer Andrej Babiš izviždan je u centru Praga tijekom govora povodom 50. godišnjice sovjetske invazije na Čehoslovačku. 

Babiš, nekoć član Čehoslovačke komunističke partije, a danas drugi najbogatiji Čeh, govorio je na obljetnici invazije, no njegove su riječi bile tiše od prosvjednika u publici koji su zviždali i uzvikivali "sramota".

Babiš, osnivač stranke ANO, postao je premijer prošle godine i pod žestokim je kritikama zbog svoje komunističke prošlosti. 

Počast poginulima

Govoreći na spomeniku pred zgradom češkog radija, mjestom nasilnih sukoba tijekom invazije 1968., Babiš je odao počast poginulima. 

"Invazija vojske Varšavskog pakta bila je brutalna", rekao je 63-godišnji premijer.

 "Mnogi naši ljudi izgubili su živote", dodao je.

Babiš je s drugim istaknutim dužnosnicima položio vijence na spomeniku. 

Prema povijesnim podacima, u slamanju Praškog proljeća, češkog pokreta za demokratizaciju komunističkog sustava koji je predvodio čelnik komunista Aleksander Dubček, u razdoblju između kolovoza i prosinca 1968. ubijeno je 137 civila. 

Nekoliko mjeseci nakon preuzimanja vlasti početkom te godine Dubček je ukinuo cenzuru, započeo ekonomske reforme i napustio staljinističku prošlost. 

Povjesničari procjenjuju da su tijekom dvadeset godina duge sovjetske okupacije, koja je uslijedila nakon invazije, ubijene 402 osobe, piše AFP. 

Posljednji sovjetski vojnik napustio je državu tek 1991., dvije godine nakon Baršunaste revolucije kojom je zbačena totalitarna komunistička vlast.

U noći 20. kolovoza 1968. trupe Istočnog bloka iz Sovjetskog Saveza, Poljske, Mađarske i Bugarske ušle su u Čehoslovačku, također članicu Varšavskog pakta.

"Danas bilježimo pedeset godina otkako su želje i nade Praškog proljeća ugušene silom u jednoj od najtragičnijih i najbolnijih epizoda u modernoj europskoj povijesti", priopćio je prigodom obljetnice predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. 

"Sjećamo se tragičnih gubitaka života i odajemo počast hrabrosti i herojstvu onih, od kojih su mnogi bili studenti, koji su prkosili tenkovima i oružju", dodao je Juncker. 

Češki predsjednik bez komentara

Češka i Slovačka, države koje su se odvojile 1993., danas su članice zapadnog vojnog saveza NATO-a. 

Slovački predsjednik Andrej Kiska u utorak navečer održao je govor uživo na češkoj i slovačkoj javnoj televiziji, dok se češki predsjednik Miloš Zeman, političar sklon Moskvi, nije obratio povodom godišnjice. 

Kiska je naglasio da Česi i Slovaci više ne ovise o prijetećim saveznicima kakav je bio Sovjetski Savez, no da moraju braniti svoju slobodu. 

"Zbog toga trebamo saveznike koji dijele naše zajedničke interese i vrijednosti i jednako poštuju slobodu, ljudska prava i demokraciju", poručio je Slovak. 

Slovačka je te saveznike pronašla u Europskoj uniji i NATO savezu kao "dva temelja državnog blagostanja i sigurnosti", dodao je Kiska. 

Prosvjed pred ruskim veleposlanstvom

Stotine prosvjednika okupile su se u ponedjeljak pred ruskim veleposlanstvom u Pragu kako bi izrazile nezadovoljstvo onim što su nazvali nastavkom ruske uloge agresora u Europi. Kao dokaze za to naveli su rusku aneksiju Krima iz 2014. 

Češki predsjednik Zeman više puta je kritizirao sankcije uvedene Rusiji zbog te invazije. 

Zeman je poznat po proruskim stavovima. S Putinom se sastao u Sočiju u studenome prošle godine, mjesec dana nakon što je rusku aneksiju Krima iz 2014. u govoru u Europskom parlamentu prozvao "gotovim činom". 

Na susretima s Putinom isticao je da je Rusija Češkoj "deset puta važnija od Francuske", a tijekom konferencije za medije odbio je prijevod s ruskog jezika ustvrdivši kako svi razumiju jezik "majke Rusije". 

Oko 36 posto Rusa i dalje vjeruje da je Sovjetski Savez ispravno djelovao kad je poslao vojsku u Čehoslovačku da uguši Praško proljeće, pokazala je anketa najveće ruske agencije za ispitivanje javnog mnijenja, Levada Centra. 

Sveukupno 23 posto od 1600 ispitanika smatra Praško proljeće protusovjetskim pokretom kojim je Čehoslovačka trebala biti transformirana u zapadnu državu. 

Oko 21 posto smatra Praško proljeće subverzivnom akcijom koju je orkestrirao zapad kako bi razjedinio Istočni blok. Manje od petine ispitanika, njih 19 posto, smatra da Sovjetski savez nije imao pravo na invaziju. 

Novine Zvezda, koje su pod kontrolom ruskog ministarstva obrane, prošle su godine objavile članak o tome kako bi "Čehoslovačka trebala biti zahvalna SSSR-u zbog 1968.", prenosi AFP. U članku piše da je ta invazija spriječila puč u režiji Zapada koji bi rezultirao "krvoprolićem".

Češke vlasti jako su negodovale zbog tog članka pa je ruski premijer Dmitrij Medvedev bio primoran izjaviti kako to nije službena pozicija Rusije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara