ČEŠKA vlada pod vodstvom premijera Andreja Babiša neće ispuniti ključnu obvezu prema NATO savezu o izdvajanju najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda za obranu. Iako je gospodarstvo zemlje 2025. godine zabilježilo rast od 2,5 posto, proračun za obranu u 2026. godini porast će za samo dvadesetak milijuna eura. Ukupni izdaci za obranu tako će dosegnuti oko 6,3 milijarde eura (154,791 milijardi kruna), što predstavlja tek 1,7 posto češkog BDP-a, piše Deutsche Welle.

Vlada u obranu ubraja i autoceste

Unatoč tome, vlada u Pragu uvjerena je da ispunjava svoje obveze. Kako bi dosegnula cilj od dva posto, u obrambene izdatke planira uračunati i troškove drugih ministarstava, prvenstveno ulaganja Ministarstva prometa u izgradnju autocesta i željezničkih pruga. Pritom se pozivaju na izjavu glavnog tajnika NATO-a Ruttea, koji je spomenuo da bi se i ulaganja u ključnu infrastrukturu mogla smatrati doprinosom obrani, iako nije precizirao na što se to točno odnosi.

Babiševa koalicijska vlada već je povećala državni deficit, koji je za tri milijarde eura veći nego u vrijeme prethodne vlade Petra Fiale i sada iznosi više od 12 milijardi eura, odnosno 1,8 posto BDP-a. Međutim, populistička desna koalicija taj novac prvenstveno usmjerava u socijalni sektor i subvencioniranje cijena električne energije za kućanstva.

Babiš: To je najviše što si Češka može priuštiti

"Obrana je prioritet naše vlade", izjavio je Babiš za televiziju Prima CNN, "ali odbijam ideju da bismo se u mehaničkoj utrci za postocima trebali prisiljavati na mjere koje bi potkopale gospodarstvo i narušile socijalni mir u zemlji." Prema njegovim riječima, 2,1 posto BDP-a je maksimum koji si Češka ove godine može priuštiti, a da ne ugrozi "zdravstvo, socijalni sustav, ulaganja u energetiku ili unutarnju sigurnost".

Najveći protivnik povećanja izdvajanja za obranu jedan je od Babiševih koalicijskih partnera, krajnje desna stranka Sloboda i izravna demokracija (SPD). Njezin predsjednik Tomio Okamura još je 2025. odbacio sporazum članica NATO-a o postupnom povećanju obrambene potrošnje, nazvavši ga "potpuno nerealnim".

Kritike predsjednika i američkog veleposlanika

Češki predsjednik Petr Pavel, umirovljeni general i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, izjavio je 18. ožujka kako smatra da Savez neće priznati troškove za autoceste i željeznice kao dio obrambenih izdataka. Iako je 20. ožujka potpisao državni proračun za 2026., zaprijetio je da bi idući mogao odbiti ako se izdaci za obranu ne povećaju u odnosu na BDP.

Kritike je uputio i američki veleposlanik u Pragu Nicholas Merrick na konferenciji "Naša sigurnost nije sama po sebi razumljiva". "Smanjenjem obrambenih izdataka Češka riskira da ne ispuni vlastite obveze i da se nađe među zadnjima u Europi", upozorio je Merrick. Podsjetio je da su se članice NATO-a 2025. dogovorile o povećanju obrambene potrošnje na 3,5 posto BDP-a do 2035., dok bi se ulaganja u kritičnu infrastrukturu mogla uvrstiti u dodatnih 1,5 posto. "To nije proizvoljna odluka, nije zahtjev Sjedinjenih Država, niti tek potpis jedne vlade koji neka druga može lako poništiti. To je sporazum suverenih saveznika, od kojih se svaki bez iznimke oslanja na ostale", naglasio je američki veleposlanik.

"Vlada će morati uložiti dodatna sredstva"

Jakub Landovský, bivši zamjenik ministra obrane i češki veleposlanik pri NATO-u 2025. godine, smatra da će Babiševa vlada vjerojatno morati uložiti dodatna sredstva u obrambeni proračun još tijekom ove godine. On se zalaže za izdvajanje puna dva posto BDP-a isključivo za obranu.

Landovský također ne vjeruje da će NATO odobriti uračunavanje troškova za autoceste i željeznice te očekuje daljnje kritike iz Washingtona. "Svaki saveznik koji potkopava napore SAD-a da ojača obrambenu sposobnost Europe mora računati na reakciju Sjedinjenih Država", zaključio je.