ČEŠKI predsjednik Petr Pavel pozvao je NATO da "pokaže zube" kao odgovor na opetovano testiranje odlučnosti saveza na njegovom istočnom krilu, predlažući niz opcija koje uključuju rušenje zrakoplova koji krše zračni prostor, isključivanje interneta i odsijecanje ruskih banaka od globalnih financijskih sustava.

U razgovoru za Guardian u Pragu, Pavel je zatražio "dovoljno odlučne, potencijalno čak i asimetrične" odgovore kako bi se suprotstavilo provokativnom ponašanju Moskve, upozoravajući da bi u suprotnom Kremlj mogao pojačati svoje akcije, piše The Guardian.

Kao umirovljeni general i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, 64-godišnji Pavel ima obrambeno iskustvo rijetko među europskim čelnicima.

Njegove godine iskustva u razgovorima s Moskvom u Vijeću NATO-Rusija, čiji je rad suspendiran, učinile su ga utjecajnim glasom o budućnosti saveza i prijetnjama s kojima se suočava. Izrazio je frustraciju zbog "nedostatka odlučnosti Sjedinjenih Država da nastave pritiskati Rusiju", iako se suzdržao od izravne kritike Donalda Trumpa, unatoč tome što američki predsjednik i dalje dovodi u pitanje buduće obveze Washingtona prema savezu.

Na pitanja o svojoj ranijoj izjavi češkim medijima, kada je rekao da je "Trump u posljednjih nekoliko tjedana učinio više na potkopavanju vjerodostojnosti NATO-a nego što je Vladimir Putin uspio u mnogo godina", Pavel je odgovorio kako ne misli da će "bilo kakva izravna kritika Sjedinjenih Država u ovom trenutku pomoći".

"Rusija razumije samo jezik sile"

Pavel se umjesto toga usredotočio na potrebu da se članice NATO-a potaknu na čvrst stav prema Rusiji. Istaknuo je da je Moskva nakon ilegalne aneksije Krima 2014. godine naučila kako NATO funkcionira i "razvila stil ponašanja koji seže gotovo do praga za članak 5., ali ga uvijek drži malo ispod te razine".

Članak 5. Ugovora o NATO-u navodi da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Pavel je ispričao kako su se ruski vojni čelnici ponekad smijali paralizi saveza u donošenju odluka.

"Kada sam ih pitao zašto izvode te provokativne akcije u zraku, bliske susrete ili prelete iznad ratnih brodova u Crnom ili Baltičkom moru, njihov odgovor je bio 'jer možemo'. To je upravo vrsta ponašanja koju smo dopustili", rekao je.

Ovog tjedna borbeni zrakoplov NATO-a oborio je dron iznad Estonije, a slični incidenti ometali su svakodnevni život u Latviji i Litvi. U većini slučajeva vjeruje se da su dronovi pripadali ukrajinskim jedinicama koje su ciljale Rusiju, a koje je elektroničko ratovanje omelo i preusmjerilo prema teritoriju NATO-a.

Rusija, s druge strane, optužuje baltičke države da surađuju s Ukrajinom u pokretanju napada dronovima sa svojih teritorija, što one oštro poriču.

Upozorio je da NATO riskira podjelu i nesposobnost djelovanja ako neki europski čelnici "uvijek preferiraju diplomatsko rješenje, iako Rusi ne pokazuju spremnost za takvo što".

"Rusija, nažalost, ne razumije lijep jezik. Oni uglavnom razumiju jezik moći, idealno popraćen akcijom… Ako se kršenja zračnog prostora NATO-a nastave, morali bismo donijeti odluku o obaranju bespilotne ili pilotirane letjelice", naglasio je.

Europa mora prestati čekati Washington

Pavel smatra da bi savez trebao razmotriti i "asimetrične" mjere "koje ne ubijaju ljude, ali su dovoljno osjetljive da Rusija shvati da to nije put kojim bi trebala ići". Kao primjere naveo je "isključivanje interneta ili satelita - vidjeli ste kakvu je razliku Starlink napravio na bojištu - ili odsijecanje ruskih banaka od financijskog sustava".

Ponavljajući nedavna upozorenja poljskog premijera Donalda Tuska, Pavel je rekao da će "Rusija vjerojatno pojačati svoje djelovanje ako ne reagiramo na kršenja s kojima se danas suočavamo".

"Unutar svoje doktrine, oni imaju odredbu 'eskalirati radi deeskalacije'… Mislim da će, što god dopustimo, pokušavati sve više i više", rekao je. Kao primjer naveo je rusku flotu u sjeni, o kojoj je EU godinama govorila, a kada je konačno djelovala, "iznenada je cijela flota preusmjerena u druge regije".

Pavel je također kritizirao neuspjeh Europe da definira vlastitu politiku prema Rusiji i mogući poslijeratni sigurnosni poredak. "Umjesto toga, uglavnom čekamo što će doći iz Washingtona. A čak bi i SAD mogao biti sretniji da je Europa aktivnija. Ako ne izađemo s vlastitim prijedlozima, onda izgledamo slabo ili dezorijentirano", poručio je.

Pavel vjeruje da je najbolji trenutak za jači pritisak na Rusiju bio prošle godine, kada se borila ekonomski i vojno, ali da je američko-izraelski rat protiv Irana pomogao Moskvi povećanjem njezinih prihoda od nafte.

Spor s Babišem oko summita NATO-a

Na domaćem terenu, Pavel je u žestokom ustavnom sporu s populističkim premijerom Andrejem Babišem, kojeg je porazio na predsjedničkim izborima 2023., oko toga tko bi trebao predstavljati zemlju na predstojećem summitu NATO-a u Ankari. To je posljednji u nizu sukoba s vladom, uključujući njegovo odbijanje da imenuje kontroverznog koalicijskog političara za ministra, što je u veljači izvelo tisuće Čeha na ulice u znak podrške Pavelu.

Unatoč optužbama kritičara da djeluje kao oporbeni lik uoči moguće kampanje za ponovni izbor 2028., Pavel inzistira da je neslaganje "pitanje principa" u vezi s ulogom predsjednika te da je spreman ići i na Ustavni sud.

"Vjerujem da još uvijek ima prostora za kompromis, koji sam ponudio premijeru", rekao je, predlažući da on prisustvuje neformalnim raspravama na summitu, dok bi vladi prepustio sudjelovanje u raspravama o obrambenoj potrošnji. Strastveni biciklist i ljubitelj rock glazbe, na javnom skupu prošlog mjeseca našalio se da bi, ako ga isključe sa sastanka, umjesto toga mogao otići na koncert ZZ Topa u Pardubicama. Ipak, dodao je da bi ga rado propustio kako bi prisustvovao summitu.