Foto: AFP

ŠPANJOLSKI parlament danas je izglasao ustavni amandman koji će od 2020. godine praktički onemogućiti stvaranje javnog duga, to jest izglasavanje deficitarnog proračuna.

Hrabar, ali pomalo ishitren potez, Španjolcima je donio priznanje od strane europskih političkih sila i agencije za procjenu kreditnog rejtinga Moody's. S te strane potez je očekivan i opravdan, jer je nakon silnih financijskih problema koje je imala tijekom kolovoza, Španjolska morala uvjeriti EU da je spremna obračunati se s dužničkom krizom i tako povratiti barem nekakav kredibilitet na globalnom financijskom tržištu.

Dvije najveće stranke prvi puta su se složile oko nečeg

Međutim, kod kuće je odluka izazvala određene političke tenzije, gdje su mnoge manjinske stranke dovele u pitanje legitimnost zakona ove težine kojemu nije prethodila gotovo nikakva rasprava, a ni referendum kojem su se mnogi Španjolci uzalud nadali. Najveća kontroverza ne očituje se u samom sadržaju reforme, koja objektivno samo poboljšava već donesene proračunske zakone, već u činjenici da su dvije najveće španjolske političke stranke, koje su poslovično uvijek na dijametralno suprotnim stranama po svakom pitanju, efektno suzbile sve druge glasove koji su propitivali ishitrenost donošenja zakona i zajedničkim snagama donijele zakon po hitnom postupku.

Donji dom parlamenta, u kojem sjedi 350 zastupnika, ustavni je amandman odobrio s 316 glasova. Sljedećeg tjedna će glasovati "manje bitni" Senat, za kojeg se očekuje da će također ekspresno potvrditi nove mjere. Time će zabrana deficita postati tek drugi amandman u španjolskom Ustavu od kraja Francove vladavine 1975. godine. Njime se od 2020. godine zakonski ograničava javni deficit za centralnu i regionalne vlade. Osim toga, obvezuje se i dobivanje prethodnog odobrenja prije nego li se uđe u bilo kakve zajmove i dugove.

Trebalo je tražiti širu podršku

"Potreba da se brzo reagira bila je potrebna. Španjolska ne može dugoročno izdržavati pritiske poput ovog koje je tržište donijelo prošlog mjeseca. Budimo realni, ovo je prvi put da su se dvije najveće stranke složile oko rješavanja ekonomske krize. Međutim, mislim da je način pogrešan. Hitnost i potreba da se postigne većinska potpora u parlamentu ne bi trebali isključivati potrebu da se postigne konsenzus u široj političkoj zajednici i javnosti. Bio je to nepotreban gaf", kazao je profesor ekonomije Josep Oliver iz Barcelone.