Chirac - Europljan iz uvjerenje ili iz koristi?

Chirac - Europljan iz uvjerenje ili iz koristi?
U VRLO burnoj referendumskoj kampanji koja se vodi u Francuskoj dva tjedna prije referenduma u trenutku kad su prema anketama protivnici usvajanja euroustava ponovno u vodstvu osim oštrog sukoba "suverenističke" i "federalističke" koncepcije, na dnevnom je redu i propitivanje "europskog" uverenja predsjednika države Jacquesa Chiraca.

Chiracova "europska" karijera doživjela je, uistinu, mnoge preobražaje, od vremena kad je kao ministar poljoprivrede (1972-74) na referendumu podržavao ulazak Velike Britanije, Irske i Danske u Uniju, pa do ovog najnovijeg, na koji se sam odlučio birajući između parlamentarne i referendumske procedure, uz sve rizike koje ova potonja nosi sa sobom.

Odmah po završetku Chiracova prvog televizijskog nastupa u ovoj kampanji, sredinom prošloga mjeseca, kad je pokušao braniti euro-ustav pred predstavnicima francuske mladeži i morao priznati da ne razumije njihov "euroskepticizam" te se nekoliko puta pozvao na papu Ivana Pavla II. i njegovo slavno "Ne bojte se!", bivši je francuski predsjednik Valery Giscard dEstaing, otac euro-ustava, izrekao ubojitu ocjenu o Chiracu kao "neuvjerljivom Europljaninu".

Iako je lako prepoznati u njoj i malu osvetu - Giscard, naime, nije nikada mogao oprostiti Chiracu što je dao ostavku na premijersku funkciju u kolovozu 1976., koja će kasnije postati jedan od razloga za njegov poraz na predsjedničkim izborima 1981. godine i pobjede Francoisa Mitterranda - ta je ocjena pridonijela da se u referendumskoj kampanji koja je sada na dnevnom redu otvori i pitanje: "Je li Chirac Europljanin iz uvjerenja ili iz koristi?".
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostavka na premijerski položaj 1976. godine - koja je medijski odjeknula kao bomba - značila je da se Chirac udaljuje od Giscarda i da cilja na samu Elizejsku palaču, te u tom kontekstu dolazi do njegova čuvenog "Poziva Francuzima" iz pariške bolnice "Cochin", u studenom 1978. godine, gdje se liječio nakon teške prometne nesreće.

Chiracovi politički protivnici uvelike sada podsjećaju na taj govor u kojem se on, a u povodu izbora za zastupnike euro-parlamenta koji su tada prvi put birani na izravnim i općim izborima, htio ograditi od europske politike predsjednika Giscarda. Chirac je tada optužio Europu da je uzrok privredne stagnacije i nezaposlenosti.

No, kada je 1986. ponovno postao premijer, ali pod socijalističkim predsjednikom Mitterrandom, Chirac će braniti "Jedinstveni akt", potpisan u veljači iste godine, kojim se određuje slobodna cirkulacija ljudi, roba, usluga i kapitala u Europi, kao što će i kasnije, 1992. godine, braniti Ugovor iz Maastrichta, također podnijet na usvajanje na referendumu, unatoč protivljenju brojnih suverenista iz njegove stranke.

Predsjednik Chirac se mijenjao, mijenjala se Francuska, a i Europska unija, koja je za njegove četrdesetogodišnje godišnje političke karijere doživjela pravo četverostruko proširenje - najprije 6, zatim 9, 10, 12 i 15, da bi se prošle godine povećala za novih deset članica - ali njegova rečenica: "Problem Francuske je u tome što ljevica više nije velikodušna, niti desnica nacionalna", ostaje i dalje aktualna, što potvrđuje i ova referendumska kampanja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara