Cijeli dan nas uvjeravaju da se zločini u Vukovaru ne rješavaju. Ovo je istina

Cijeli dan nas uvjeravaju da se zločini u Vukovaru ne rješavaju. Ovo je istina
Foto: EPA

"DVADESET i osam godina nakon rata mislim da moramo gledati u budućnost, moramo gledati na utvrđivanje istine, na procesuiranje ratnih zločina", rekao je danas šef HDZ-a i premijer Andrej Plenković u Vukovaru. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava jučer je na temu neprocesuiranja ratnih zločinaca naglasio kako nije zadovoljan.

Penava: Nikakav Ustav...

"Apsolutno, kroz ovih 28 godina jasno da smo nezadovoljni, ne samo da smo nezadovoljni nego smo nakon svega i vrlo ljuti i ogorčeni. Promijenit ćemo stvari u startu, od početka do kraja, okrenuti ih naopačke ako treba, ali ovako ne ide", rekao je Penava naglasivši da će iskoristiti sve što mu je na raspolaganju bez "lažnih teza o neovisnosti institucija i njihovoj nedodirljivosti".

"Jedino tko je nedodirljiv su žrtve, a svi mi drugi smo sluge ljudi, pa i tih žrtava u koje se kunemo, koje su nam svetinja. Prema tome, to je ono prema kome se ravnamo, nikakvi državni odvjetnici, zakoni, ustavi… Sve drugo je podložno promjeni osim ovih ljudi zbog kojih smo ovih dana ovdje", rekao je Penava na ovu temu.

Pokušali smo istražiti koliko teza o neprocesuiranju ratnih zločina na području Vukovara, koja se često može čuti, ima uporišta u realnosti.

Najznačajnije presude

Za zločine na tom području dosad je doneseno 110 pravomoćnih presuda u 23 velika postupka, a gotovo jednako toliko slučajeva i dalje traje. Postupci se vode ne samo pred sudovima u Hrvatskoj nego i u Beogradu, dok su slučajevi u Haagu okončani. Dio slučajeva prekinut je zbog smrti optuženika, a dio ih se i dalje nalazi u bijegu.

Među najznačajnijim presudama su one majoru Veselinu Šljivančaninu kojeg je sud u Haagu za zločine na Ovčari osudio na deset godina. General major Dragoljub Aranđelović, kao zapovjednik Novosadskog korpusa, osuđen je u Hrvatskoj na 20 godina, a maksimalne kazne dobila je grupa optuženih za mučenja i ubojstva zarobljenika na predjelu Velepromet. Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Predrag Milojević i Goran Mugoša za ubojstva na Ovčari dobili su 20 godina zatvora na sudu u Beogradu. Čuvari u srpskim logorima za hrvatske civile i branitelje Vukovara također su osuđeni na maksimalnih dvadeset godina.

Ove godine pod istragom se našlo šest osoba, podignute su dvije optužnice te donesena jedna presuda

U dokumentaciji DORH-a od tridesetak stranica o postupcima zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih na širem vukovarskom području jasno je vidljivo koji su postupci pravomoćno okončani, koji se i dalje vode, a koji su obustavljeni zbog smrti ili oslobađajućih osuda. Zbirni dokument star je godinu dana, a u tom vremenu do danas DORH je donio nova dva rješenja o provođenju istrage protiv šest osoba i podigao dvije optužnice protiv četiri osobe, a na Županijskom sudu u Osijeku donesena je nepravomoćna osuđujuća presuda protiv jedne osobe. No krenimo redom.

Zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih u Berku podignuta je optužnica protiv 35 okrivljenika. Izrečena je jedna pravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci, dok je u za 19 okrivljenika kazneni postupak obustavljen, a protiv 15 okrivljenika je još uvijek u tijeku.

Za ratni zločin u Mikluševcima podignuta je optužnica protiv 35 okrivljenika zbog ratnog zločina, od kojih je 12 okrivljenika pravomoćno osuđeno, dok su dva okrivljenika oslobođena, a postupak je prema 21 okrivljeniku obustavljen.

Za ratni zločin u Bapskoj optuženo je 12 osoba još 1992. godine, a od toga ih je devet osuđeno na zatvorske kazne. Za zločin u Bapskoj kasnije je osuđeno još 12 osoba, i to na zatvorske kazne od osam do 15 godina.

Presuda zapovjedniku Aranđeloviću

Za ratne zločine u Iloku, Šarengradu i Bapskoj osuđen je Dragoljub Aranđelović. On je bio zapovjednik oružanih postrojbi bivše JNA i četničkih paravojnih skupina te ga se osudilo jer je prisilio pripadnike vlasti Iloka da potpišu "Sporazum o iseljenju", uslijed čega je Ilok napustilo najmanje 4679 osoba, od čega 4450 Hrvata, te da je tijekom listopada 1991. godine naredio podređenim postrojbama da iz raspoloživog artiljerijskog oružja napadnu naselja Lovas, Šarengrad i Bapsku, u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo pa je tako ubijen veći broj civilnih osoba, a od toga samo u Lovasu 69 osoba.  

Za ratni zločin u Tompojevcima podignuto je 16 optužnica, 10 okrivljenika je pravomoćno osuđeno, tri su oslobođena te je protiv preostala tri postupak obustavljen.

Za ratni zločin u Sotinu teretilo se 17 osoba. Prema ovoj optužnici, dvojica okrivljenika pravomoćno su oslobođena, protiv trojice okrivljenika postupak je obustavljen, dok je u odnosu na 12 okrivljenika optužnica i dalje na snazi. Suđenje je za dio njih sukladno Sporazumu sa Srbijom prebačeno u Beograd. Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu protiv pet okrivljenika zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih u Sotinu. Nakon provedenog postupka dva okrivljenika su pravomoćno osuđena na kazne zatvora u trajanju od devet i 15 godina, dok su tri okrivljenika pravomoćno oslobođena optužbe.   

20 godina za ubojstva u Trpinji

Za ratni zločin ubojstva civila u Lipovači optuženo je sedam osoba i svi su osuđeni na zatvorske kazne. Za ratni zločin u Trpinji podignuto je 15 optužnica i to zbog ubojstva 13 civila i dva branitelja. Najveću kaznu dobio je Stevo Pantić, koji je pravomoćno osuđen na 20 godina, a Milisav Atanacković osuđen je na 15 godina. Sedam ih je osuđeno na zatvorske kazne od 12 do 14 godina, jedan na kaznu zatvora od godine dana, a protiv četvorice se, zbog nedostupnosti, i dalje vodi postupak.

Za ratni zločin u Tovarniku teretilo se 24 osobe. Pravomoćno su osuđena dvojica, sedam ih je oslobođeno, za četvoricu je odbijena optužnica, dok ih sedmorica za sada imaju nepravomoćne presude dulje od pet godina.

Za ubojstva na Veleprometu maksimalne kazne

Za ratni zločin u Veleprometu optuženo je 13 osoba. Radivoj Jakovljević, Simo Samardžija i Boro Latinović osuđeni su na 20 godina zatvora, a ostali na kazne od pet do 15 godina zatvora.

Za ratni zločin u policijskoj stanici Borovo, gdje su zlostavljano 34 civila, teretilo se osam osoba, od čega ih je šest pravomoćno osuđeno, a dvije osobe su oslobođene.

Jedna osoba osuđena je za ratni zločin u Mjesnoj zajednici Borovo, i to na 10 godina zatvora, a jedna za ratni zločin u Borovu Naselju. Jedna osoba pravomoćno je osuđena za ratni zločin granatiranjem Vukovara i Mitnice, dok su visoke kazne dobile osobe za ratni zločin u Cerni. DORH je teretio petoricu pripadnika HOS-a za ubojstvo obitelji u Cerni. Zapovjednik postrojbe osuđen je na 15 godina zatvora, a dva pripadnika na 12 godina te je izrečena po jedna presuda od sedam i osam godina.

Za ratni zločin unutar samog Vukovara završeno osam različitih sudskih postupaka za ratni zločin

Za ratni zločin u gradu Vukovaru vođeno je i završeno osam različitih postupaka. Za ubijanje osoba koje su se kretale u koloni zarobljenih civila postale su pravomoćne dvije presude. Za silovanje zarobljenih civila u okupiranom Vukovaru izrečene su i dvije zatvorske kazne od 10 godina. Za protjerivanje je izrečena jedna pravomoćna kazna, kao i za zlostavljanje civila. Optuženo je više zapovjednika okupatorske vojske zbog naredbi o granatiranju civilnih ciljeva te ubojstava civila, od čega je jedna izrečena na dvadeset godina.

Kazna za čuvara logora

Na maksimalnu zatvorsku kaznu osuđen je Ivica Vuletić, pripadnik Crvenih beretki, i to za ubojstva u logorima Stajićevo i Begejci u Srbiji, kao i za ubojstva civila u Vukovaru. Zapovjednik 3. gardijske brigade topničkog diviziona koji je zapovijedao vojnicima da s borbenih položaja pucaju na mjesta Tovarnik, Komletince, Slakovce, Stare Jankovce, Nove Jankovce, Otok, Privlaku, Nuštar, Cerić, Đeletovce i Vinkovce, bez izbora vojnih ciljeva, pri čemu je poginulo i ozlijeđeno više osoba, osuđen je na pet godina.

Za ratni zločin u logoru Stajićevo Slobodan Bačić osuđen je na deset godina, a za ratne zločine u Dalju osuđene su tri osobe, na zatvorske kazne od pet do 13 godina. Za ubojstvo katoličkog svećenika u Batini izrečena je kazna od tri i pol godine, kao i za ratni zločin u Borovom Selu, za zlostavljanje zarobljenih hrvatskih policajaca.

Pravomoćne presude izrečene su i Zoranu Vučićeviću, za ratni zločin u Erdutu. U Republici Srbiji su vođena tri kaznena postupka protiv ukupno 24 okrivljenika zbog ratnog zločina počinjenog na Ovčari, i to isključivo protiv neposrednih počinitelja, a okončani su pravomoćnim presudama.

Postupci koji se i dalje vode u Beogradu

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 28. studenog 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika i to neposrednih počinitelja zločina u Lovasu. Viši sud u Beogradu proglasio je okrivljenike krivima, ali je po žalbi presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak, koji je u tijeku. U Beogradu se i dalje vodi postupak za ratni zločin u Sremskoj Mitrovici i Tenji, a za ratni zločin u Belom Manastiru izrečene su tri zatvorske kazne od 20, 15 i pet godina zatvora. Za ratni zločin u Ćelijama sud u Beogradu izrekao je kaznu zatvora od 12 godina, i to za ubojstvo ranjenog hrvatskog branitelja kojeg je osuđenik izvukao iz ambulante u Tenji.

U ukupno 15 slučajeva i dalje traje suđenje, većina zbog prebacivanja suđenja temeljem Sporazuma s Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije.

Tako i dalje traju postupci za ratni zločin u Vukovaru, Trpinji, Borovu Selu i Dalju te u Bogojevu i Sremskoj Mitrovici na području Republike Srbije, a za ubojstvo civila. Za ubojstva civila na Veleprometu i dalje se vode tri postupka protiv ubojstva civila, a traje i sudski postupak za ubojstva na Sajmištu. Suđenje za smrt civila u naselju Lužac obustavljeno je zbog smrti optuženika, dok se i dalje sudi protiv 18 osoba za ratni zločin u Lovasu, temeljem potpisanog Sporazuma s Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije.

I za ratni zločin u Bršadinu vodi se postupak jer se okrivljeni nalazi u Srbiji. Traje postupak i protiv ratnog zločina u Petrovcima, kojim se tereti devet osoba, baš kao i za ratni zločin u Čakovcima, Oroliku i Svinjarevcima. Podignuta je optužnica, ali nije donesena presuda za ratni zločin u logoru Sremska Mitrovica za tri osobe, a dalje je u tijeku slučaj ratnih zločina u logorima u Srbiji gdje je smrtno stradalo 19 zarobljenika. I dalje traje postupak za ubojstva policajaca u Borovu, a od petorice samo je jedna osoba, od pet optuženih, za sada pravomoćno osuđena.

Niz otvorenih slučajeva DORH-a

DORH i dalje drži otvorenim ratni zločin visokog vojnog zapovjedništva JNA napadom na Vukovar i istočnu Slavoniju, a temeljem podignutih optužnica, kao i ratni zločin pripadnika Arkanovih postrojbi koji su ubijali u Ćelijama i Antinu.

Prema podacima DORH-a, dvije velike istrage oko ratnih zločina počinjenih na širem vukovarskom području i dalje su u tijeku i do danas nisu sudski procesuirane.

Dvije istrage bez optužnica

Prva je za ratni zločin na Ovčari i u gradskoj četvrti Sajmište. Prošle godine u travnju pokrenuta je istraga protiv jedne osobe zbog postojanja osnovane sumnje da bi u razdoblju od početka listopada pa do kraja studenoga 1991., nakon što su pripadnici JNA i dugih navedenih srpskih paravojnih postrojbi djelomično okupirali grad Vukovar zauzevši gradsku četvrt Sajmište, ulazila u kuće i podrume te iz njih izvodila civile nesrpske nacionalnosti, zlostavljala ih i ubijala. Stavlja joj se na teret i da je sudjelovala u zlostavljanju i ubijanju zarobljenika, na koji način je usmrćeno najmanje 200 osoba.

"Istraga u tom kaznenom predmetu proširena je rješenjem od 18. rujna 2018. i na N.D. zbog postojanja osnovane sumnje da bi u ranim večernjim satima 20. studenoga 1991. na poljoprivrednom dobru Ovčara, iz hangara u kojem se nalazilo najmanje 200 zarobljenika izveo ranjenog pripadnika 204. vukovarske brigade D.K., kojeg je od ranije poznavao, uz prijetnju oružjem odveo ga 15-20 metara od hangara u blizinu jame koja je prethodno služila kao rov za topničko oruđe, te ispalio u njega 3 hica iz vatrenog oružja i tako ga usmrtio, a tijelo D.K. do danas nije pronađeno", stoji u rješenju DORH-a. U fazi istrage je i ratni zločin rušenjem crkve Svih svetih u Erdutu.

"Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku donijelo je 14. lipnja 2018. rješenje o provođenju istrage protiv B.H., J.G. i D.J. zbog postojanja osnovane sumnje da bi 25. rujna 1991. u Erdutu, tijekom oružane agresije JNA i različitih paravojnih formacija iz Srbije te naoružanih paravojnih postrojbi dijela lokalnog srpskog stanovništva na ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, vojnim vozilom došli pred katoličku crkvu "Svih svetih" izgrađenu tijekom 19. stoljeća, iz vozila iznijeli veću količinu eksploziva i rasporedili ga po unutrašnjosti crkve, pripremili ga za detoniranje i aktivirali ga s odgodom eksplozije."

Presude iz Haaga

Četiri glavne istrage su prekinute zbog nedostupnosti okrivljenika, i to za ratni zločin u Antinu, silovanje dvije osobe u Vukovaru, za iživljavanje i spolno zlostavljanje u Opatovcu te ubojstvo jedne osobe na Sajmištu.   
 
Sud u Haagu donio je presude protiv Vukovarske trojke, odnosno protiv Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića. Za Jovicu Stanišića i Franka Simatovića vodi se ponovljeni postupak, a DORH je u ovom slučaju najavio formiranja novih predmeta vezanih za podatke kojima se do sada nije raspolagalo. Presudom Žalbenog vijeća Vojislav Šešelj je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Postupak protiv Slavka Dokmanovića obustavljen  je zbog samoubojstva, a Haag je obustavio postupak i protiv Gorana Hadžića, nakon njegove smrti.

Podsjetimo i kako je postupak protiv Slobodana Miloševića obustavljen nakon njegove smrti u pritvoru u Scheveningenu 11. ožujka 2006. godine.

Vukovar Ratni Zlocini by Index.hr on Scribd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara