Cijena nafte porasla šesti tjedan zaredom, u Hrvatskoj litra dizela blizu 10 kuna, benzina 10,50

Cijena nafte porasla šesti tjedan zaredom, u Hrvatskoj litra dizela blizu 10 kuna, benzina 10,50

Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

"DRŽAVA ima sve instrumente da intervenira i mislim da bi trebala intervenirati u ovakvim momentima jer proračun je rađen temeljem nekih procjena. Procjene priljeva u proračun su rađene na osnovi jeftinije nafte, prema tome bio je jeftiniji PDV, bilo je manje trošarina. Sigurno da u tom segmentu postoji prostora. Ključ se nalazi u Ministarstvu financija", kazao je Davor Štern gostujući na HRT-u vezano uz veliki rast cijene nafte. 

Cijene benzina u Hrvatskoj trenutno se kreću od 10.13 do 10.33 kuna za Eurosuper 95 te oko 10.80 kn za Europsuper 100, dok je cijena dizela od 9.46 do 9.99 kuna po litri.

Štern je kazao da je činjenica da cijena nafte u svijetu raste više od očekivanog zbog svega što se događa u zadnje vrijeme. "S obzirom na to da se ništa ne rješava, ne postoje naznake poboljšanja u političkoj klimi i ukoliko se ništa dramatično ne dogodi, cijene će ostati na nivoima na kojima su sada, ali ako se stvari pogoršaju, možemo očekivati da će cijene sirove nafte porasti", rekao je Štern.

Marić: Ako bude potrebno, država će uskočiti

No, čini se kako država nema namjeru zasad intervenirati.

"U ovom trenutku kretanje nafte na međunarodnim tržištima nisu značajnije odstupili od onoga što smo projicirali. Kao rezultat toga cijene u maloprodaji su porasle, ali nisu izašle iz okvira koji smo si postavili. Imali smo nekoliko psiholoških granica, ranije je bila 7 kuna, pa je sad došla i do 10. Mi imamo mehanizme, ako do toga dođe, ako procijenimo da je potrebno, država uvijek može na taj način uskočiti. Ne bih to ništa najavljivao, o trošarinama ćemo također u sklopu novog paketa poreznih izmjena gledati. Početak je sezone, dolazi velik broj stranaca, tako da nemojmo ni taj element zanemariti po pitanju cijena trošarina", rekao je Marić, prenosi N1.

Cijena nafte raste već šesti tjedan zaredom

Na londonskom je tržištu cijena nafte porasla i prošloga tjedna, šestoga zaredom, pa je dosegnula nove najviše razine u tri i pol godine, što je posljedica oštrog pada proizvodnje u Venezueli, jačanja globalne potražnje i najave ponovnog uvođenja sankcija Iranu od strane SAD-a.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, prvi put od studenoga 2014. godine, probila i iznad 80 dolara.
 
Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,8 posto, na 71,30 dolara.
 
Cijene nafte rastu već tjednima, među ostalim zbog odluke SAD-a o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko četiri posto svjetske nafte.
 
To bi moglo dovesti do smanjenja opskrbe naftom s Bliskog istoka u trenutku kada je ponuda na tržištu gotovo izjednačena s potražnjom, a Saudijska Arabija i Rusija ograničavaju proizvodnju kako bi poduprle cijene.
 
Od siječnja 2017., naime, OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.
 
"Geopolitička galama i strah od eskalacije neće tako skoro jenjati. U fokusu je zabrinutost za opskrbu nakon što su Sjedinjene Države napustile sporazum s Iranom", kaže Norbert Ruecker iz švicarske banke Julius Baer.
 
Analitičari Barclaysa očekuju da će prosječna cijena barela u Londonu ove godine iznositi 70 dolara, a iduće 65 dolara
 
Procjenjuje se da bi američke sankcije Iranu mogle smanjiti ponudu za više od milijun barela dnevno.
 
Cijene nafte podržava i duboka gospodarska kriza u Venezueli, izazvana prije nekoliko godina padom cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.
 
Venezuelanska vlada ne objavljuje gotovo nikakve podatke, no neovisne procjene pokazuju da je gospodarstvo prošle godine palo 14 posto, a posljednjih mjeseci oštro pada i proizvodnja nafte.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Analitičari Barclays banke procjenjuju da je proizvodnja u Venezueli vjerojatno smanjena ispod milijun barela dnevno. Ta članica OPEC-a u travnju je proizvodila oko 1,5 milijuna barela dnevno.
 
Zbog svega toga, analitičari Barclaysa sada očekuju da će prosječna cijena barela u Londonu ove godine iznositi 70 dolara, a iduće 65 dolara. To je sedam, odnosno pet dolara više nego što su procjenjivali do sada.
 
"Izmjenu prognoze u odnosu na prošli mjesec zahtijevaju nagli pad proizvodnje u Venezueli, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije Iranu, novi poremećaji u opskrbi iz Nigerije...", tumače u banci.
 
Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene opskrbe iz vodećih svjetskih proizvođača.
 
Trend bi se trebao nastaviti, s obzirom na ljetnu sezonu vožnje, i neutralizirati povećanje američke proizvodnje, smatraju analitičari u Bernsteinu.
 
"Iako se s obzirom na naglo povećanje američke proizvodnje i broja bušotinskih postrojenja u SAD-u postavlja pitanje koliko će još dugo zalihe padati u ovoj godini, držimo da će se one i dalje smanjivati budući da ulazimo u sezonu ljetnih putovanja u 2018. godini", kazali su.
 
Zbog toga ni rekordna proizvodnja nafte u SAD-u, koja je nedavno dosegnula 10,7 milijuna barela dnevno, blizu proizvodnje vodećeg svjetskog proizvođača Rusije, ne može zaustaviti rast cijena nafte.
 
A nakon šest tjedana neprestanog rasta, prošloga je tjedna broj naftnih postrojenja, prema podacima tvrtke Baker Hughes, u SAD-u ostao nepromijenjen, na njih 844.
 
To je najviše aktivnih postrojenja od ožujka 2015. godine, a kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 640 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara