CIJENE hrane značajno su pale u srpnju na mjesečnoj razini, posebice pšenice i biljnog ulja, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda (UN), a razlozi za to su ponajprije ukrajinsko-ruski sporazum o izvozu žitarica preko Crnog mora te bolja od očekivanja žetva na sjevernoj polutki.

No, FAO je izvijestio da, iako je pad cijena hrane "s vrlo visokih razina dobrodošao", postoje određene sumnje oko toga hoće li te dobre vijesti potrajati.

"Mnoge neizvjesnosti ostaju, uključujući visoke cijene gnojiva koje mogu utjecati na buduće izglede za proizvodnju i život poljoprivrednika, sumorne globalne gospodarske izglede i valutna kretanja, što sve ozbiljno utječe na globalnu prehrambenu sigurnost", naveo je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene globalnih cijena košarice prehrambenih proizvoda, pao je u srpnju za 8.6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ubrzao je tako pad, nakon što je u lipnju na mjesečnoj razini oslabio za 2.3 posto. Ipak, na godišnjoj razini taj je indeks u srpnju i dalje bio 13.1 posto viši nego u istom mjesecu 2021.

Cijene hrane mogle bi u kratkom roku i dalje padati, sudeći po kretanju terminskih cijena. Naime, cijene terminskih ugovora za pšenicu, soju, šećer i kukuruz spustile su se s rekordnih razina ostvarenih u ožujku te su sada na razini onih s početka 2022. godine. Primjerice, pšenicom se u petak trgovalo po 775.75 dolara za bušel, što je znatan pad u usporedbi s ožujkom, kada je cijena iznosila 1294 dolara - najviše u zadnjih 12 godina. U siječnju je, pak, cijena pšenice bila oko 758 dolara.

Zašto su cijene pale?

Analitičari ističu da je padu cijena hrane kumovala kombinacija ponude i potražnje, prije svega sporazum Ukrajine i Rusije o nastavku izvoza žitarica preko Crnog mora nakon višemjesečne blokade, potom bolji od očekivanog urod, globalno gospodarsko usporavanje i jaki američki dolar.

Direktor tržišta, trgovine i institucija pri Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambenih mjera Rob Vos ukazuje pritom na najavu da će SAD i Australija ove godine imati izvrsnu žetvu pšenice, što će poboljšati opskrbu jer su isporuke iz Ukrajine i Rusije ograničene.

Viši tečaj američkog dolara također snižava cijene osnovnih proizvoda jer su cijene tih roba izražene u američkoj valuti, rekao je Vos, pojasnivši da trgovci traže niže nominalne cijene robe kad je dolar skup.

Tržište hrane smirilo je i postizanje sporazuma između Ukrajine i Rusije, uz potporu Ujedinjenih naroda (UN) i uz pomoć Turske. Ukrajina je u 2021. bila šesti najveći svjetski izvoznik pšenice, s 10 posto udjela u globalnom tržištu pšenice, podaci su UN-a. Prva pošiljka ukrajinskih žitarica od početka rata, 26.000 tona kukuruza, napustila je luku Odesu prošlog ponedjeljka.

No, u svijetu i dalje vlada skepticizam oko toga hoće li Rusija održati svoj dio dogovora oko izvoza žitarica preko Crnog mora jer je ispalila projektil na Odesu samo nekoliko sati nakon što je UN krajem srpnja ispregovarao dogovor. 

"Da bismo napravili razliku, neće biti dovoljno nekoliko isporuka brodom, već barem 30 ili 40 mjesečno kako bi se postojeće žitarice uskladištene u Ukrajini, kao i proizvodi nadolazeće žetve, izvukli. Da bi se pomoglo u stabilizaciji tržišta, taj posao će se morati odvijati u potpunosti i tijekom druge polovice godine jer je to razdoblje u kojem Ukrajina najviše izvozi", istaknuo je Vos.

Dio razloga zašto su cijene osnovne hrane pojeftinile je i taj što trgovci i kupci u njihove cijene uračunavaju strah od recesije, navode analitičari. Najveće svjetsko gospodarstvo, SAD, već je u tehničkoj recesiji, nakon što je zabilježio dva tromjesečja blagog pada aktivnosti.

Cijena biljnog ulja najniža u zadnjih 10 mjeseci, šećera u pet mjeseci

FAO-v indeks pokazao je da su cijene žitarica u srpnju pale za 11.5 posto na mjesečnoj razini, pri čemu cijene pšenice za 14.5 posto, ponajviše pod utjecajem rusko-ukrajinskog dogovora o pomorskom izvozu, ali i zbog bolje žetve na sjevernoj hemisferi.

Cijene biljnog ulja pale su za 19.2 posto na mjesečnoj razini, na najniže razine u 10 mjeseci, dijelom zbog obilnog izvoza palminog ulja iz Indonezije, nižih cijena sirove nafte te smanjene potražnje za suncokretovim uljem, ističu iz FAO-a.

Cijene šećera, pak, pale su za 3.8 posto, na najnižu razinu u pet mjeseci zbog smanjene potražnje, slabijeg brazilskog reala u odnosu na dolar te povećane ponude iz Brazila i Indije, navode dalje. Istodobno, cijene mliječnih proizvoda pale su za 2.5 posto, a mesa za 0.5 posto.