Cijene nafte na svjetskom tržištu pale prema 78 dolara po barelu

Cijene nafte na svjetskom tržištu pale prema 78 dolara po barelu

Ilustracija: 123rf

CIJENE nafte pale su na međunarodnim tržištima prema 78 dolara, pritisnute većom američkom proizvodnjom i zabrinutošću zbog mogućeg utjecaja visokih cijena na potražnju, kojima je protuteža bilo ublažavanje trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Država i Kine.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 35 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 78,16 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 71,26 dolara.

Povećana proizvodnja nafte u SAD-u

"Cijene nafte fino su izbalansirane u današnjoj trgovini. Uteg su im bili povećanje proizvodnje nafte u SAD-u i zabrinutost zbog mogućeg utjecaja visokih cijena nafte na potražnju", tumači Abhishek Kumar iz Energy's Global Gas Analyticsa.

"Pad su ublažili znakovi slabljenja trgovinske napetosti između SAD-a i Kine i aktualne geopolitičke napetosti na Bliskom istoku te pogoršanje ekonomskog scenarija u Venezueli", dodao je Kumar.

Tržišta je na početku tjedna umirila jučerašnja izjava američkog ministra financija Stevena Mnuchina da je trgovinski rat s Kinom "odgođen" nakon što su se dva najveća svjetska gospodarstva dogovorila da će odustati od prijetnji carinama dok rade na širem trgovinskom sporazumu.

Izvršni direktor BP-a Bob Dudley odvojeno je pak za Reuters izjavio da očekuje snažno povećanje proizvodnje nafte iz škriljaca u SAD-u i eventualno ponovno povećanje proizvodnje članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) kako bi se zakočio rast cijena koje su u prošlom tjednu prekoračile 80 dolara.

Prema njegovoj procjeni, cijena barela zbog naglog povećanja proizvodnje iz škriljaca i mogućeg OPEC-ovog povećanja proizvodnje kako bi se nadoknadio potencijalni pad iranskog izvoza, mogla bi pasti na 50 do 65 dolara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iranski izvoz mogao bi se smanjiti

Iranski izvoz mogao bi se smanjiti zbog američkih sankcija koje su najavljene pri povlačenju SAD-a iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Američki je pritisak važan faktor i u slučaju Venezuele čiji se predsjednik nakon reizbora ponovno suočio s međunarodnom blokadom zbog ocjene da su izbori bili farsa usmjerena na učvršćivanje autokracije.

SAD razmišlja o sankcijama za naftu iz Venezuele, čija je proizvodnja u protekle dvije godine potonula za trećinu, spustivši se na najnižu razinu u više desetljeća.

"Nad izmučenog južnoameričkog proizvođača nadvila se prijetnja američkih naftnih sankcija s obzirom na to da Washington pokušava pojačati financijski pritisak na tu zemlju", naveo je u bilješci Stephen Brennock iz PVM Oil Associatesa.

U prošlom su tjednu ministri energetike Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata izrazili zabrinutost zbog oscilacija na tržištima nafte i planiraju se sastati s ruskim kolegom Alexanderom Novakom u Sankt Peterburgu kako bi nastavili konzultacije.

"Valja pratiti sastanak u Sankt Peterburgu krajem tjedna. On bi mogao ključno utjecati na tržište u sljedećih nekoliko tjedana", rekao je Jakob.

Zbog praznika u Austriji, OPEC nije jutros objavio kolika je u petak bila cijena barela referentne košarice njegove nafte. U četvrtak je iznosila 76,75 dolara.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara