CIJENE nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna blago pale jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za "crnim zlatom" i ostalim energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 0,4 posto, na 61,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 posto, na 56,20 dolara.

Pritisak na cijene zlata posljedica je niza podataka koji ukazuje na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstva.

Doduše, neki su pokazatelji bili bolji nego što su analitičari očekivali.

Tako je, primjerice, prošloga tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u trećem tromjesečju porastao za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je bolji podatak nego što se očekivalo, no to je ipak usporavanje u odnosu na 2-postotni rast u prethodnom kvartalu.

Još je više ulagače zabrinulo izvješće američke vlade koje je pokazalo da su zalihe sirove nafte u prošlom tjednu porasle za 5,7 milijuna barela, dok su analitičari očekivali rast od samo pola milijuna barela.

To ukazuje na slabosti potražnje u SAD-u, ali i veliku proizvodnju. U kolovozu je proizvodnja u SAD-u porasla za snažnih 600.000 barela dnevno, na rekordnih 12,4 milijuna, ponajviše zbog skoka proizvodnje u Meksičkom zaljevu.

To potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podrži cijene nafte. Ta se organizacija, naime, pridržava sporazuma, prema kojemu je OPEC, zajedno sa skupinom neovisnih proizvođača, ograničio proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno do ožujka 2020.

"Tržište je prošloga tjedna bilo pod pritiskom zbog strahovanja od slabljenja potražnje uslijed nesigurnosti u vezi američko-kineskih trgovinskih odnosa i značajnog rasta zaliha u SAD-u", kaže Gene McGillan, potpredsjednik u tvrtki Tradition Energy.

Američko-kineski trgovinski rat

Ipak, u petak su cijene nafte nadoknadile veći dio gubitaka od prethodnih dana, zahvaljujući napretku u američko-kineskim trgovinskim pregovorima.

Kineska državna agencija Xinhua izvijestila je da su dvije zemlje postigle konsenzus o načelima u vrlo konstruktivnim telefonskim razgovorima, dok je Larry Kudlow, ekonomski savjetnik u Bijeloj kući, kazao da su dvije strane postigle velik napredak prema završetku prve faze trgovinskog dogovora, premda sporazum nije još 100 posto dovršen.

Stoga se ulagači nadaju da će uskoro biti završen trgovinski rat između dvije zemlje, koji traje 16 mjeseci i koje je rezultirao međusobnim nametanjem carina, što je izazvalo usporavanje rasta oba gospodarstva.

Podršku cijenama pružilo je i izvješće tvrtke Baker Hughes, prema kojemu je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih pet, na ukupno 691 postrojenje, što je najmanji broj aktivnih postrojenja od travnja 2017. godine.

U istom lanjskom razdoblju aktivna su bila 874 postrojenja, što pokazuje da američki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.

No, anketa Reutersa pokazuje da bi cijene nafte mogle ostati pod pritiskom i ove i iduće godine. Prema toj anketi, koja je obuhvatila više od 50 ekonomista i analitičara, prosječna cijena barela na londonskom tržištu u ovoj bi godini mogla iznositi 64,16 dolara, a u idućoj 62,38 dolara.