KORONAKRIZA je zaustavila rast cijena roba i usluga u Hrvatskoj i trendove u kretanju maloprodajnih cijena okrenula u suprotnom smjeru - pravcu pada.

Pokazuju to podaci državne statistike za travanj, prema kojima je opća razina cijena na malo u Hrvatskoj smanjena 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, a isti je pad zabilježen i u usporedbi s ožujkom. Time je prekinut niz od 40 mjeseci zaredom u kojima su cijene na malo u nas rasle na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim mjesecom godinu ranije.

Izbor između pada cijena i cjenovne stagnacije

Hrvatska je time, čini se, ponovno zakoračila u deflaciju, odnosno pad opće razine cijena. Dio ekonomista, naime, očekuje da ćemo u ovoj godini biti u negativnoj zoni kada je riječ o kretanju cijena roba i usluga, dok dio ekonomista u najboljem slučaju očekuje cjenovnu stagnaciju.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja, koji u ovoj godini očekuje pad opće razine cijena između 0,5 i 1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Analitičarka Raiffeisena Zrinka Živković Matijević, s druge strane, nije baš toliko pesimistična. Njene prognoze, naime, i dalje govore o rastu cijena u 2020. godini, ali vrlo blagom - moglo bi se reći simboličnom - od samo 0,2 posto. Naša sugovornica pritom napominje kako su te prognoze podložne daljnjim promjenama, pri čemu su veće šanse da potonemo u deflaciju, ma kako blaga ona bila, nego da ostanemo u zoni rasta cijena.

"Mislim da je u ovoj godini najrealnije govoriti o stagnaciji cijena, dakle o njihovom rastu vrlo malo iznad nule", ističe Živković Matijević. Očekivanja o blagom rastu, dodaje, temelje se na očekivanom povećanju cijena nafte, kao i na uvjerenju da će u drugoj polovici godine ipak doći do kakvog-takvog oporavka potražnje.

Životni standard u slobodnom padu

No u ovom je trenutku teško govoriti o zamjetnijem oporavku potražnje kada se životni standard strmoglavio. Mnoge su tvrtke smanjile plaće zaposlenima, a mnogi su ostali i bez posla. Uz to, poručuje Šaravanja, koronakriza je izazvala veliku neizvjesnost.

"Suočavamo se s padom kupovne moći i rastom nezaposlenosti, a problem je i velika nesigurnost jer ljudi ne znaju hoće li imati posao i kakva će im biti plaća pa će se teško odlučivati na neku veću potrošnju", upozorava Šaravanja.

U svakom slučaju, utjecaj koronakrize na kretanje cijena u Hrvatskoj već se vidi. Opća razina cijena na malo u travnju je pala, a najveći pad cijena zabilježen je u segmentu prijevoza, 9,5 posto u odnosu na travanj prošle godine, pri čemu je pad cijena posebno vidljiv kod kupnje i servisiranja automobila. Značajne padove cijena DZS je u travnju registrirao i kod energenata, tehnike i namještaja te kod niza usluga, kao i kod odjeće i obuće.

Ljudi kupuju samo hranu i lijekove 

S druge strane, rast cijena u travnju statističari su zabilježili kod hrane i bezalkoholnih pića, 3,8 posto, kao i kod alkoholnih pića i duhana, 4,4 posto, te kod zdravstvenih proizvoda i usluga, 1,3 posto. Drugim riječima, rast potražnje uglavnom je koncentriran na kupnju najosnovnijih roba, prije svega hrane, lijekova i proizvoda za zaštitu od epidemije.

Iako pad opće razine cijena ide na ruku potrošačima, deflacija je zapravo dvosjekli mač. Deflacija, upozoravaju ekonomisti, nosi i pad prihoda tvrtki, više otkaza i manje prihode u državnoj blagajni. Pad povjerenja potrošača ogleda se u odgodi kupnje svega što nije neophodno za svakodnevni život. Krajnju štetu od toga na kraju imaju upravo obični građani, oni koji bi od pada cijena trebali profitirati.

Deflacija opasnija od inflacije

"Deflacija je opasnija od inflacije jer dovodi do produbljenja krize", zaključuje Živković Matijević.

Inače, podaci HNB-a pokazuju da je Hrvatska u 2014., 2015. i 2016. godini prošla kroz tri deflacijske godine zaredom. Naime, cijene na malo u 2014. pale su u prosjeku 0,2 posto na godišnjoj razini, u 2015. je njihov pad iznosio 0,5 posto, a u 2016. 1,1 posto. Deflacija je, zaključuju ekonomisti, u znatnoj mjeri otežala oporavak Hrvatske od posljednje recesije.