PROSJEČNA cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 2504 eura, što je 11.5 posto više nego u 2023. godini, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prosječne cijene četvornog metra novog stana u Hrvatskoj (u eurima)

U Zagrebu je pritom prosječna cijena četvornog metra novog stana bila 2917 eura, što je 8.7 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 2211 eura ili 14 posto više.

Cijene kvadrata novih stanova bez POS-a (u eurima)

U drugom polugodištu 2024. prosječna cijena kvadrata viša za 14.8 posto

U DZS-ovoj statistici izneseni su podaci i o prosječnoj cijeni četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu prošle godine, koja je iznosila 2615 eura, što je 14.8 posto više nego u istom razdoblju 2023. Pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 2992 eura, a u ostalim naseljima 2346 eura.

Inače, lani je u Hrvatskoj prodano 3789 novih stanova, od čega 1614 u Zagrebu i 2175 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih stanova, njih 200 su POS-ovi, a 3589 prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe.

Broj prodanih novih stanova

"Stan u oglasniku ujutro je bio 600 eura, popodne 700"

Mladi par s kojim je razgovarao Dnevnik.hr proteklih je tjedana tražio stan u Zagrebu. Oboje još studiraju, ali i rade te su se odlučili okušati u zajedničkom životu i odseliti iz roditeljskih domova.

"Trebalo nam je dva tjedna da nađemo stan. Htjeli smo da ima 50-ak kvadrata, da bude dobro uređen i da je na području Trešnjevke sjever/jug, Trnja ili Novog Zagreba. I jedan od glavnih uvjeta bio je da ima dvije perilice i da nas, naravno, najmodavac uredno prijavi", kazala je studentica dodajući kako su odredili mjesečni budžet od 800 eura za stanarinu i trošak režija.

Stanove su tražili na internetskim oglasnicima.

"Za 550, 600 eura nismo našli doslovno ništa. Bilo je garsonijera za 650 eura i većih stanova za 700. Onda smo ugledali jedan u Novom Zagrebu koji nam se svidio, cijena je bila 600 eura i odlučili smo odmah nazvati i pogledati. No, onda se dogodilo nekoliko neugodnih iznenađenja, da ne kažem šokova", govori djevojka.

"U jednom danu cijena stana je skočila za 100 eura. Dakle, ujutro je bila 600, onda 650, a poslijepodne 700. Vlasnik stana rekao nam je da je za stan zainteresirano još devetero potencijalnih najmoprimaca, no kazao je i da smo mu mi simpatični pa će ga iznajmiti nama za 700 eura. I pristali smo", kaže studentica.  Napominje i da su prije tog stana pogledali još dva, ali su ih prekrižili zbog vlasnika koji su htjeli sav trošak eventualnih popravaka u stanu prebaciti na njih.

Plan države

Kako bi regulirala tržište, država je donijela Nacionalni plan stambene politike prema kojem bi se, uz pomoć postojećih, ali i novih zakonskih propisa, na tržištu trebali osloboditi stanovi za najam. Odnosno, kako se nadaju vladajući, kratkoročni najam trebao bi se svesti na minimum, što bi omogućilo veći broj nekretnina za dugoročni najam.

Jedna od mjera za priuštivi najam, kojom država očekuje aktivaciju dodatnih 9000 stambenih jedinica, predviđa da APN postane svojevrsna agencija za najam stanova. Vlasnici koji imaju prazne nekretnine dulje od dvije godine mogli bi ih predati APN-u na razdoblje od 3 do 10 godina, pri čemu bi im APN unaprijed isplatio cjelokupan iznos najma.

S druge strane, oni koji ispunjavaju uvjete mogli bi od APN-a unajmiti te stanove po cijeni koja ne prelazi 30 posto njihova kućanskog prihoda umanjenog za režije.

Država uvodi i porez na nekretnine, oporezivanje kratkoročnog najma te otežavanja stavljanja stanova u sustav kratkoročnog najma tako što će vlasnicima u zgradama trebati suglasnost dvije trećine suvlasnika.