ČILEANCI su jučer odbacili novi konzervativni tekst ustava koji je trebao zamijeniti onaj iz vremena diktature Augusta Pinocheta. Nakon 99.65 posto prebrojanih glasova, ukupno 55.76 posto Čileanaca odbacilo je novi tekst, dok je 44.24 posto glasalo za njega.

To je drugi nacrt ustava koji su čileanski glasači odbacili kao zamjenu za važeći ustav. Proces promjene ustava počeo je nakon velikih prosvjeda protiv nejednakosti koji su zahvatili zemlju 2019. godine.

Čileanci izrazili nepovjerenje i razočaranje procesom promjene ustava

"Zemlja se polarizirala, podijelila", rekao je predsjednik Gabriel Boric u televizijskom obraćanju, ponovivši da njegova vlada neće izrađivati treći nacrt, nego će nastaviti mirovinske i porezne reforme kroz zakonodavstvo.

"Građanstvo traži bolju mogućnost dijaloga, konsenzusa, ali više od svega djelovanje", rekao je Boric. Mnogi su Čileanci izrazili nepovjerenje i razočaranje procesom promjene ustava nakon dugogodišnje polarizacije i političkih borbi.

U središtvu nacrta izmjena ustava bili pravo na privatno vlasništvo i stroga pravila imigracije i pobačaja

Glasači su u rujnu prošle godine odbacili prvi nacrt izmjena ustava koji je sastavio parlament u kojemu su bili pretežno predstavnici lijevih stranaka, a bio je usmjeren na socijalna prava, prava autohtonog stanovništva, okoliš i rodna prava.

Biračko tijelo u međuvremenu je skrenulo udesno te je drugi nacrt izmjena ustava sastavljao parlament u kojemu dominiraju konzervativne stranke.

Tekst se smatralo konzervativnijim i naklonjenijim tržištu nego ustavi iz 1980. godine. U njegovu središtu bili su pravo na privatno vlasništvo i stroga pravila imigracije i pobačaja.

"Napokon, nakon četiri godine intenzivnih rasprava i razgovora o ustavu, našli smo se na istom mjestu", rekao je politički analitičar Kenneth Bunker, dodajući kako misli da razgovori neće prestati te da očekuje da će pitanje ustava postati ključno na sljedećim predsjedničkim izborima.