ČETIRI godine nakon potpune invazije na Ukrajinu, Rusija se suočava s proljećem nezadovoljstva. Učestali prekidi internetskih usluga u ruskim gradovima sve više pogađaju svakodnevni život građana, a javni otpor protiv predsjednika Vladimira Putina postaje sve vidljiviji.

Rusija je dosad uspješno odolijevala ekonomskim poteškoćama uzrokovanim ratom, dok njezine sigurnosne službe drže prosvjede pod kontrolom, a sukob na Bliskom istoku dao je neočekivan poticaj ruskim ratnim naporima kroz više cijene nafte, piše CNN.

Represija u kulturi i medijima

Unatoč tome, čini se da represivni državni aparat sada pojačava svoje djelovanje. Posljednjih tjedana, tijela za provedbu zakona pokrenula su novi val uhićenja i racija protiv istaknutih pojedinaca. Usporedno s tim, ruska vlada oživljava duhove sovjetske prošlosti.

Najnoviji primjer dogodio se u utorak, kada su službenici ruskog Istražnog odbora izvršili raciju u uredima jednog od najvećih ruskih izdavača, Eksma, i priveli zaposlenike. Racija je uslijedila nakon godinu dana duge istrage o onome što vlasti nazivaju slučajem "LGBTQ propagande". Eksmo je vlasnik izdavačke kuće Popcorn Books, koja je objavljivala beletristiku za mlade.

Čini se da je jedan od naslova privukao posebnu pozornost: "Ljeto u pionirskoj kravati", bestseler iz 2021. koji prikazuje priču o ljubavnoj vezi dvojice mladića u sovjetskom ljetnom kampu. Vlasti su prošle godine privele nekoliko osoba povezanih s tom izdavačkom kućom, a Popcorn Books je u siječnju prestao s radom.

Putinova Rusija dugo je neprijateljski nastrojena prema onome što smatra opasnim zapadnim idejama, a čelnik Kremlja postavlja se kao branitelj tradicionalnih vrijednosti.

Ruski Vrhovni sud je 2023. proglasio ono što vlasti nazivaju "međunarodnim LGBTQ pokretom" ekstremističkom organizacijom, čime se nameću potencijalno teške kaznene sankcije za LGBTQ aktivizam - ili, kao u slučaju Eksma, za sam čin objavljivanja.

Pristup vijestima otežan

Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je da su najviši menadžeri Eksma pušteni uz jamčevinu nakon ispitivanja. Međutim, izdavačka industrija nije jedino područje gdje se prostor za slobodno izražavanje u Rusiji smanjuje. Ranije ovog mjeseca, policija je izvršila raciju u uredima Novaje Gazete, neovisnih novina čiji je suosnivač 2021. dobio Nobelovu nagradu za mir.

Državna agencija RIA-Novosti, pozivajući se na Ministarstvo unutarnjih poslova, objavila je da je novinar Oleg Roldugin priveden na ispitivanje u vezi s kaznenim predmetom zbog navodnog nezakonitog rukovanja osobnim podacima. Roldugin je prije saslušanja negirao krivnju.

Zastrašujući učinak ovog slučaja je jasan. Novaja Gazeta bila je prisiljena obustaviti tiskano izdanje nakon invazije na Ukrajinu 2022., ali nastavlja objavljivati online. Ova racija gura ostatke ruskih slobodnih medija još dalje na margine.

Pristup neovisnim vijestima u Rusiji već je otežan. Vlada je zabranila popularne društvene mreže poput Facebooka i Instagrama te nastoji nametnuti aplikaciju za razmjenu poruka pod državnom kontrolom, nazvanu MAX, kao zadani portal za digitalne usluge.

Racija u Novajoj Gazeti dogodila se istog dana kada je Vrhovni sud proglasio Memorial, poznatu organizaciju za ljudska prava, "ekstremističkom". U izjavi, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je da je ta odluka "djelotvorno kriminalizirala ključan rad u području ljudskih prava" u Rusiji.

Oživljavanje sovjetskih simbola

Dok traje napad na medije, vlasti oživljavaju i stare simbole političke represije. Prije nekoliko dana, Akademija ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), gdje se Putin školovao za agenta KGB-a, preimenovana je u čast Feliksa Dzeržinskog, zloglasnog osnivača sovjetske tajne policije.

Rušenje kipa Dzeržinskog ispred sjedišta KGB-a 1991. bio je jedan od simboličnih činova koji su označili kraj Sovjetskog Saveza. No, čini se da su današnje ruske vlasti odlučne prigrliti mračnu, totalitarnu prošlost zemlje.

U četvrtak su, kako je izvijestio Reuters, veleposlanstva Poljske, Estonije, Litve i Latvije uputila prosvjed ruskom Ministarstvu vanjskih poslova nakon što je u sibirskom gradu Tomsku demontiran memorijalni kompleks posvećen žrtvama sovjetske tajne policije.

Ranije ovog mjeseca, Rusija je izazvala ogorčenje postavljanjem izložbe za koju su neki komentatori rekli da je oskvrnula Katinsko spomen-obilježje, mjesto masovnog pogubljenja poljskih ratnih zarobljenika od strane Sovjeta 1940. godine.

Putinova ravnodušnost

Dok ruska vlada oživljava duhove sovjetske prošlosti i čini život običnim Rusima znatno težim, sam Putin pokazuje javnu ravnodušnost. U četvrtak je prekinuo šutnju o učestalim prekidima internetskih usluga, koji su početkom ožujka pogodili i glavni grad.

"Moram spomenuti i ono s čime se ljudi suočavaju u velikim gradovima - to se događa rijetko, ali se nažalost događa", rekao je. "Riječ je o određenim problemima s internetom i prekidima u velikim gradovima."

Putin je rekao da su nepopularni prekidi interneta, koji su pogodili e-trgovinu i učinili mnoge aplikacije i elektroničke usluge nedostupnima, "povezani s operativnim radom na sprečavanju terorističkih napada". Činilo se i da sugerira kako je potreba javnosti za informacijama ograničena.

"Unaprijed objavljene opširne informacije mogu naštetiti provedbi operacije jer, na kraju krajeva, kriminalci sve čuju i vide", rekao je. "I naravno, ako te informacije dođu do njih, prilagodit će svoje djelovanje i svoje planove."

Drugim riječima, poruka je da život u ratno vrijeme znači podnošenje određenih neugodnosti. Širenje i produbljivanje represije ruskih sigurnosnih službi nad građanskim životom ne pokazuje znakove popuštanja.