UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij je poput moralne savjesti Zapada, u svojim dnevnim videokomentarima koji naglašavaju herojstvo njegove zemlje u otporu ruskoj invaziji koja je prerasla u ubilačke napade protiv civila, piše CNN.

No dok onemogućuje skretanje pogleda s agonije svoje nacije, Zelenskij sve više bezglavo juri u surovu ratnu stvarnost - američki predsjednik Joe Biden i europski čelnici suočavaju se s političkim i geopolitičkim crvenim linijama koje ruski predsjednik Vladimir Putin, nuklearno naoružani tiranin, u svom nemilosrdnom uništavanju jednostavno nema.

Rastuće cijene nafte također igraju ulogu u temeljnoj jednadžbi rata. Hoće li zapadni pritisak zadaviti rusko gospodarstvo i prisiliti Putina da pruži ruku prije nego što Ukrajina i njezin narod budu uništeni ili odvedeni u masovni izbjeglički egzodus? I koliko dugo javno mnijenje u SAD-u i Europi može ostati čvrsto?

Potresni pozivi Zelenskog rasplakali su zakonodavce u SAD-u i Europi, probudili Zapad iz posthladnoratovskog sna i zaokupili svijet svojom obranom demokracije. On je antipod Putinovoj okrutnosti. Ako je ijedan čovjek ikad mogao promijenio svijet, rijetki su to učinili toliko brzo kao Zelenskij.

U posljednjoj videoporuci tijekom svoje skoro trotjedne kampanje nadahnjivanja i posramljivanja Zapada da spasi njegovu naciju, koja nije članica NATO-a, Zelenskij je napustio svoj bunker i prkosno se pojavio u predsjedničkom uredu, hvaleći Ukrajince koji prosvjeduju protiv ruskih vojnika.

"Ovdje sam, ovo je moje i neću ga dati. Moj grad. Moja zajednica. Moja Ukrajina", rekao je Zelenskij u poruci prenesenoj u ponedjeljak navečer.

Komičar i glumac koji je postao tragični heroj

Svakodnevne epizode ovog komičara i glumca koji je postao tragični heroj u kojima pripovijeda o Putinovom pokušaju da uništi Ukrajinu osnažile su globalne napore da se Rusija pretvori u izopćenika. I sankcije su otišle dalje i brže nego što je itko očekivao. Zelenskij je zapravo uvukao Zapad u neobjavljeni rat protiv Moskve jer SAD i saveznici šalju protutenkovske i protuzračne rakete u Ukrajinu.

Međunarodne sankcije su razbile rusko gospodarstvo, srušile njenu valutu rubalj na rekordno niske razine i na kraju bi mogle izazvati ogorčenost prema Putinu unutar Rusije i ugroziti njegovu sposobnost opskrbe i jačanja svojih vojnika u Ukrajini. Oligarsi oko ruskog čelnika ostali su bez mlažnjaka, superjahti i bogatstva, koje je Zapad zaplijenio u nastojanju da stvori pritisak unutar režima ruskog čelnika.

No gotovo dva tjedna nakon početka invazije, na Zapadu se postavlja pitanje koje opcije postoje za pojačavanje ekonomskog pritiska na Rusiju uz izbjegavanje paralelne vojne eskalacije. I sve je više znakova da se, unatoč svom herojstvu, Zelenskij možda susreće s razboritom željom Zapada da izbjegne pokretanje najgoreg scenarija koji bi mogao dovesti do trećeg svjetskog rata.

Zelenskij ipak nije odustao od američkog predsjednika, rekavši u ponedjeljak u intervjuu za ABC-jevu emisiju World News Tonight with David Muir: "Siguran sam da predsjednik može učiniti više. Siguran sam da može i želio bih vjerovati to. On je sposoban za to."

"Svi misle da smo daleko od Amerike ili Kanade. Ne, mi smo u istoj zoni slobode", rekao je Zelenskij u intervjuu, napominjući kako bi rat u Ukrajini uskoro mogao utjecati i na ostatak svijeta: "A kada se narušavaju i gaze granice prava i sloboda, onda nas morate zaštititi. Jer mi ćemo biti prvi. Vi ćete biti drugi. Jer što više ova zvijer bude jela, ona će željeti još više."

Neodrživ plan

Ali stalne pozive Zelenskog na uspostavu zone zabrane letova zapadne su sile odbile jer očajnički žele izbjeći izravan sukob s ruskim snagama.

Američki državni tajnik Antony Blinken u ponedjeljak je tijekom obilaska baltičkih članica NATO-a objasnio zašto misija za osiguranje ukrajinskog zračnog prostora neće biti provedena: "To znači da moramo srušiti ruski zrakoplov koji je prekršio zonu zabrane leta. A to dovodi do znatnog rizika od izravnog sukoba naših zemalja i Rusije, a time i šireg rata, koji nije ni u čijem interesu."

Zelenskij je potom apelirao na to da bivše države Varšavskog pakta isporuče Ukrajini ratne zrakoplove iz doba Hladnog rata za koje su njegovi piloti već obučeni. Zamolio je američke zakonodavce tijekom vikenda da pošalju avione.

Međutim, taj plan vjerojatno je neodrživ zbog straha da bi Putinov bijes zbog borbenih aviona iz sovjetske ere koji pucaju na ruske postrojbe mogao uvući istočnoeuropske države NATO-a u rat. Kancelarija poljskog premijera objavila je u nedjelju na Twitteru da Poljska neće slati svoje borbene zrakoplove u Ukrajinu niti dopustiti da se koriste njene zračne luke. A glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki u ponedjeljak je odbacila ideju da bi SAD mogao brzo nadoknaditi poljskom zrakoplovstvu zrakoplove koje će Varšava eventualno poslati u Ukrajinu.

"U Poljskoj postoji zračna baza NATO-a. Ako odande polijeću zrakoplovi, to bi mogla biti izazovna okolnost. Koje su druge opcije i gdje bi oni sletjeli? Mi svakako ne sprječavamo, blokiramo ili obeshrabrujemo Poljsku. Ali nije tako jednostavno razmjestiti avione", rekla je Jen Psaki.

Njezini su komentari posljednji znak da unatoč uvođenju ekstremnih sankcija Rusiji u pokušaju spašavanja Ukrajine zapadni čelnici ostaju oprezni u pogledu pokretanja rata koji bi mogao eskalirati u katastrofalan nuklearni sukob.

Druga opcija

Druga opcija o kojoj se posljednjih dana raspravlja za stezanje obruča oko Putina bila je zabrana izvoza ruskih nafte i plina. Paradoksalno, sankcije koje su dovele do skoka cijena nafte omogućuju slijevanje još više novca u blagajnu Moskve i tako pomažu voditi rat i otkloniti dio utjecaja tih sankcija. Stoga je ideja o zabrani kupnje ruske nafte vrlo privlačna Washingtonu, pogotovo jer je ruska nafta činila manje od dva posto ukupnog uvoza nafte u SAD u prosincu.

Zelenskij je uputio vlastiti poziv za bojkot ruske energije. U ponedjeljak je pozvao na odbijanje kupnje nafte i naftnih derivata iz Rusije. "Odbijanje davanja novca teroristu može se nazvati embargom. Ili samo moralom", rekao je ukrajinski predsjednik.

No čini se da je njegov apel korak predaleko za Europu, koja je bila žestoko kritizirana u Washingtonu tijekom desetljeća stvaranja ovisnosti o ruskom plinu i ruskoj nafti, što je čini ranjivom na iznudu u vrijeme povišenih međunarodnih napetosti.

Njemački kancelar Olaf Scholz povlači crtu. Novi njemački čelnik prethodno je zadovoljio američke lidere svojom spremnošću da transformira desetljeća vanjske politike Berlina kako bi kaznio rusku invaziju na Ukrajinu - uključujući slanje ofenzivnog oružja u zonu sukoba i zaustavljanje plinovoda Sjeverni tok 2.

No Scholz je u ponedjeljak rekao da je ruska energija bitan imperativ Europi. Mađarska je također rekla da neće podržati zabranu ruske nafte i ruskog plina. Moskva pokriva 40% potreba Europske unije za plinom i 27% uvoza nafte.

U američkom Kongresu postoji snažna potpora zakonu koji je trenutačno u izradi i kojim bi se zabranio američki uvoz nafte iz Rusije. No svaka jednostrana akcija vjerojatno bi bila umnogome simbolična, osim ako se Europa ne pridruži.

Veći zalogaj

Usmjeravanje sankcija izravno na rusku naftu moglo bi biti veći zalogaj jer bi to spriječilo zemlje diljem svijeta da je koriste ako ne žele kršiti te mjere. Ali s obzirom na to koliko je Rusija veliki proizvođač nafte i koliko se Europa oslanja na nju, financijske i političke posljedice mogle bi biti ogromne.

Zagonetka oko ruske nafte navela je Bidenovu administraciju da razmisli o pretresanju svoje liste globalnih izopćenika u svojoj namjeri da kazni Putina.

Natasha Bertrand iz CNN-a izvještava da su američki dužnosnici tijekom vikenda bili u Venezueli na razgovorima o dopuštanju zemlji koja je pod sankcijama zbog suzbijanja demokracije da proda svoju naftu na međunarodnim tržištima kako bi se ublažile rastuće cijene. Sličan učinak mogao bi imati i mogući novi međunarodni nuklearni sporazum s Iranom koji bi zamijenio onaj koji je srušio tadašnji predsjednik Donald Trump.

Biden bi uskoro mogao otputovati u Saudijsku Arabiju, ključnog lidera u proizvodnji nafte, nakon što je prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana držao na distanci zbog ubojstva kolumnista Washington Posta Jamala Khashoggija 2018. godine. Svaka od tih konzultacija ima svoju internu logiku. No važnost ovih nacija za globalnu proizvodnju nafte dala im je novu važnost nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Biden i europski čelnici, suočeni s visokim cijenama energije, imaju domaća politička ograničenja. U SAD-u su cijene benzina u ponedjeljak dosegle rekordnih 4.14 dolara po galonu, što je opasan prag za predsjednika Bidena i mnoge demokrate koji se nalaze u izbornoj godini. Iako je u anketama postojala snažna podrška sankcijama Rusiji, velika povećanja cijena plina predstavljat će novi test javnog mišljenja.

"Sudbina Ukrajine mogla bi se svesti na gorko pitanje"

Iako republikanci uvelike podržavaju Bidenovu tvrdu liniju prema Putinu, pritišću ga oko cijene plina, tvrdeći da je on krivac za neuspjeh SAD-a zbog pokušaja prelaska na klimatski prihvatljivu politiku niske emisije ugljika.

Također su iskoristili sugestije kako bi SAD mogao razgovarati sa svojim neprijateljima i nagovoriti ih da proizvode više nafte kako bi dodatno izolirali većeg neprijatelja Putina. Senator Rick Scott, republikanac iz Floride, u ponedjeljak je rekao: "Trebali bismo prestati uvoziti rusku naftu. I ne bismo trebali ići u Venezuelu. Kada ćemo naučiti da se ne možemo osloniti na te nasilnike?"

Rastuća kontroverza u Washingtonu znak je upozorenja za Zelenskog, a primijetit će se i u Moskvi. Što dulje traje rat u Ukrajini, veća je šansa da politički i strateški pritisak ojača i u glavnim gradovima NATO-a. Sudbina Ukrajine mogla bi se svesti na gorko pitanje - što će izdržati dulje, hrabri ljudi u Ukrajini i njihov predsjednik, rusko gospodarstvo ili zapadno javno mnijenje i tolerancija lidera na povećanu napetost s ruskim predsjednikom koji prijeti nuklearnim oružjem?