MINISTAR obrane Pete Hegseth danas je, govoreći o ratu Trumpove administracije s Iranom, ustvrdio: "Naši su pogledi vrlo jasni". Rekao je da postoje "jasni ciljevi" i uvjeravao da je misija američkim vojnicima "vrlo, vrlo jasna". No, dok poduzima možda najozbiljniju i najtežu američku vojnu operaciju u posljednja dva desetljeća, administracija je ponudila sve samo ne jasnoću.

Prije napada na Iran u subotu ujutro, odbijala je predstaviti dosljedan skup ciljeva i razloga za rat, a u tri dana od početka operacije neprestano je mijenjala ciljeve i sama sebi proturječila, piše CNN.

Predsjednik Donald Trump danas se prvi put javno obratio od pokretanja napada i iznio četiri cilja rata: uništenje iranskih raketnih sposobnosti i mornarice te sprječavanje razvoja nuklearnog oružja i naoružavanja terorista. Međutim, put do te izjave bio je dug i pun proturječja.

Navodna nuklearna prijetnja

Možda najviše zbunjuje evolucija u načinu na koji je administracija opisivala nuklearnu prijetnju koju predstavlja Iran. Iako je Trump mjesecima tvrdio da su njegovi napadi na iranska nuklearna postrojenja u lipnju "uništili" nuklearni program te zemlje, on i njegov tim nedavno su ponovno počeli naglašavati tu prijetnju.

Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff tvrdio je 22. veljače da Iran obogaćuje uranij "daleko iznad" razine za civilnu upotrebu, dodavši da su "vjerojatno tjedan dana udaljeni od materijala za izradu industrijske bombe".

Zatim je Trump prošlog utorka u svom govoru o stanju nacije rekao da Iran razvija interkontinentalne balističke projektile "koji će uskoro moći dosegnuti Sjedinjene Američke Države". Međutim, državni tajnik Marco Rubio proturječio je Witkoffu, rekavši u srijedu da Iran "trenutačno ne obogaćuje" uranij, ali da na druge načine pokušava ponovno pokrenuti svoj nuklearni program.

Gomilanje oružja

Američki obavještajni podaci također su u suprotnosti s Trumpovim tvrdnjama. Neobjavljena procjena Obrambene obavještajne agencije od prošle godine navodi da je iranski napad na SAD takvim projektilom udaljen još desetljeće, a CNN i drugi mediji izvijestili su da nema podataka koji bi upućivali na neposrednu opasnost.

U ponedjeljak je ministar obrane Hegseth ponudio potpuno novu verziju. Nije rekao, poput Witkoffa, da Iran obogaćuje uranij na opasno visoke razine, niti da ima projektile koji bi uskoro mogli pogoditi američko tlo.

Umjesto toga, naveo je gomilanje konvencionalnog oružja kao temelj za ozbiljnije prijetnje u budućnosti, što je nazvao "konvencionalnim štitom" ili "kišobranom".

Značajna odstupanja

"Iran je gradio moćne projektile i dronove kako bi stvorio konvencionalni štit za svoje ambicije nuklearne ucjene", rekao je Hegseth, dodavši da to ugrožava "naše baze, naše ljude i naše saveznike" u regiji. "Odugovlačili su, kupovali vrijeme kako bi obnovili zalihe projektila i ponovno pokrenuli svoje nuklearne ambicije", kazao je.

Tako su se opravdanja u samo tjedan dana promijenila od neposredne prijetnje da Iran posjeduje materijal za nuklearnu bombu, preko toga da može napasti američko tlo, do toga da sada koristi konvencionalno oružje kako bi stvorio uvjete za "ponovno pokretanje svojih nuklearnih ambicija".

To je značajno odstupanje. Dok su se tvrdnje administracije Georgea W. Busha o iračkom oružju za masovno uništenje razotkrivale godinama, tvrdnje Trumpove administracije o Iranu raspadaju se u roku od nekoliko sati ili dana.

Prijetnja iranskim napadom

Osim navodno neposredne nuklearne prijetnje, administracija je u subotu tvrdila i da je Iran spreman napasti američke snage na Bliskom istoku konvencionalnim oružjem, što je bio jedan od razloga zašto je Trump morao djelovati.

Visoki dužnosnik administracije rekao je novinarima da postoje dokazi da bi Iran mogao napasti, "potencijalno, preventivno". "Predsjednik je odlučio da neće sjediti prekriženih ruku i dopustiti da američke snage u regiji trpe napade konvencionalnim projektilima", rekao je dužnosnik.

No, ni to se objašnjenje nije pokazalo točnim. Izvor upoznat s obavještajnim podacima rekao je za CNN da nije bilo naznaka da Iranci planiraju prvi napasti američke snage, osim ako ih ne napadnu Izrael ili SAD.

U nedjelju su dužnosnici Pentagona na brifingu za osoblje Kongresa priznali tu činjenicu. Pitanje neposrednosti prijetnje ključno je za legitimnost američkih i izraelskih napada, kako u očima javnosti tako i prema međunarodnom pravu.

Promjena režima

Još jedna velika promjena u porukama administracije odnosi se na promjenu režima. U satima nakon pokretanja napada, Trump je više puta naglasio da je promjena režima cilj, možda čak i glavni. "Sve što želim je sloboda za narod", rekao je za Washington Post.

U svojoj prvoj videoporuci o operaciji poručio je iranskoj oporbi: "Amerika vas podupire ogromnom snagom i razornom silom. Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Bit će vaša".

Sada se čini da se administracija predomislila. U više navrata umanjivala je ulogu SAD-a u promjeni režima, što je Hegseth u ponedjeljak izričito potvrdio: "Ovo nije takozvani rat za promjenu režima". No, odmah je dodao: "Ali režim se svakako promijenio. I svijet je danas zbog toga bolji".

Nedosljednosti postoje i oko ubojstva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija. Trump je u nedjelju za ABC News rekao: "Sredio sam ga prije nego što je on sredio mene... Ja sam ga prvi sredio". S druge strane, republikanski zastupnik Mike Turner izjavio je za CBS News da mu je Rubio rekao: "Nismo ciljali Hameneija i nismo ciljali vodstvo u Iranu".

Ubijeni kandidati

Hegseth je to ponovio danas, distancirajući SAD od akcije: "Mislim da je Izrael obavio odličan posao u toj operaciji". Trump je tijekom vikenda nudio zbunjujuće komentare i o tome tko bi trebao preuzeti vlast u Iranu. U intervjuu za The New York Times rekao je da ima "tri vrlo dobra izbora" za novog vođu, no odbio ih je imenovati.

Kasnije je za ABC News iznenada signalizirao da su ti ljudi mrtvi. "Napad je bio toliko uspješan da je eliminirao većinu kandidata. Neće to biti nitko o kome smo razmišljali jer su svi mrtvi", rekao je. Administracija se muči i s definiranjem potencijalnog trajanja rata, što je Hegseth u ponedjeljak nazvao "pitanjem u stilu 'uhvati me ako možeš'".

Trump je tijekom vikenda spominjao razdoblja od "četiri do pet tjedana", "dva ili tri dana" i "tjedan dana". U ponedjeljak je za CNN rekao da su "malo ispred plana", ali je istodobno najavio intenziviranje vojne akcije. "Nismo ih još ni počeli snažno udarati.

Glavni val se još nije dogodio. Onaj veliki tek dolazi", rekao je Trump u telefonskom razgovoru, dodavši da vojska "ima sposobnost izdržati mnogo duže" od njegove procjene i da će se boriti "koliko god bude trebalo".