ZDRAVSTVENE agencije američke vlade bile su 2005. godine opsjednute prijetnjom bolesti koja se širila svijetom – ptičjom gripom H5N1 – koja je s divljih ptica prešla na kokoši, a potom na ljude i usmrtila više od polovice ljudi koji su bili dovoljno nesretni da se zaraze. Bilo je to drugo međunarodno hitno stanje tog desetljeća, nakon SARS-a 2003. godine, koji je krenuo iz južne Kine, zarazio ljude u 20-ak zemalja i koštao ekonomiju pacifičke regije oko 40 milijardi dolara, piše Wired.

Potaknuta na akciju SARS-om i uznemirena mogućnošću da ptičja gripa izazove užas, vlada je bila na rubu objave ambicioznog plana, Nacionalne strategije za pandemiju gripe, kako bi spremna dočekala bilo kakvu brzorastuću epidemiju. No, epidemiolog Michael T. Osterholm iz Ministarstva zdravstva, direktor Centra za istraživanje infektivnih bolesti pri Sveučilištu u Minnesoti, koji je upravo završavao četverogodišnji mandat posebnog savjetnika ministra zdravstva Tommyja G. Thompsona, nije bio uvjeren da SAD ili svijet čine dovoljno.

U članku za časopis Foreign Affairs, Osterholm je izložio probleme neadekvatne pripreme u slučaju pandemije širom svijeta. Ona bi zatvorila nacionalne granice, izazvala nestašicu osnovnih dobara, srušila glavne industrije, te zatvorila kina, restorane i škole. A potom je napisao ovo: "Jednog dana, nakon što pandemija dođe i prođe, komisija slična onoj koja je istraživala napade 9/11 bit će zadužena utvrditi koliko dobro su vlade, kompanije i javnozdravstveni lideri bili pripremljeni na katastrofu na koju su bili upozoreni. Kakva će biti presuda?".

Sljedeća pandemija može se pojaviti u svakom trenutku

Nakon 15 godina, Osterholmovo predviđanje pokazalo se obeshrabrujuće točno. Njegovo predviđanje da će SAD trebati komisiju koja će ispitati neuspjeli odgovor na pandemiju, također treba gledati na drugi način, zato što zdravstveni stručnjaci shvaćaju da je bez obzira na strašne učinke covida-19 moglo biti kudikamo gore. Ova pandemija nije se približila apokaliptičnim učincima gripe iz 1918. godine, koja je usmrtila oko 100 milijuna ljudi 1918. i 1919. ili HIV-u koji je od 1981. godine usmrtio 32 milijuna ljudi.

Prelijevanje životinjskih patogena u ljudski svijet – izbor gripe i HIV-a i virusa koji uzrokuje covid-19 – događa se u nepredvidljivim trenucima. To znači da se sljedeća pandemija može pojaviti u svakom trenutku. Robert Redfield, direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, priznao je to na sastanku u Predstavničkom domu Kongresa 4. lipnja: "Ako mislite da nismo bili spremni za ovo, pričekajte dok se ne pojavi prava globalna prijetnja našoj zdravstvenoj sigurnosti".

To predviđanje dovelo je kreatore planova do teške spoznaje. Ne samo da će SAD-u trebati iznimni napori da se shvati što je krenulo po zlu u reakciji na novi koronavirus, nego s pripremama mora krenuti odmah, bez čekanja da sadašnja pandemija završi. Osvrćući se na svoje 15 godina staro predviđanje, Osterholm je prošli tjedan rekao da ključno odmah započeti s pripremama.

"Moramo prikupiti sve moguće podatke o ovoj pandemiji i zapitati se što možemo učiniti da se ovo više ne dogodi, baš kao što Nacionalni odbor za sigurnost prometa čini kad pronađe crnu kutiju srušenog aviona. Dio posla mora se obaviti dok traje pandemija, zato što moramo brzo djelovati na temelju događaja", rekao je Osterholm.

Komisija 9/11, odnosno formalno Nacionalna komisija za terorističke napade na Sjedinjene Američke Države, bila je neovisna dvostranačka skupina koju je predsjednik George W. Bush okupio godinu dana nakon napada na Svjetski trgovinski centar 2011. Dvije godine provodila je saslušanja i istraživala, a na kraju je objavila iscrpno izvješće, koje se u to vrijeme čitalo poput romana, dokumentirajući kako je vlada propustila djelovali na vjerodostojna upozorenja o terorističkim prijetnjama.

Zajedno sa znanstvenicima i mnogi drugi, poput kongresnika, bivših lidera zdravstvenih agencija i članova bivših istražnih komisija, danas govore da je Americi nešto slično kako bi shvatila pandemiju covida-19, ističe Wired. Najmanje pet prijedloga za pokretanje istrage cirkuliralo je Predstavničkim domom, pokazala je analiza Službe za istraživanja Kongresa.

Niti se cjepivom nema opuštanja

"S obzirom na kolosalnu katastrofu koju smo doživjeli, mora postojati nešto što će ujediniti zemlju i utvrditi na vrlo jasan način što će se događati dalje. To treba učiniti istražno tijelo i trebat će nam izuzetno vodstvo i brzina", rekao je J. Stephen Morrison, direktor Global Health Policy Centera pri think tank skupini Center for Strategic and International Studies iz Washingtona, te nastavio: "Ne treba razmišljati da ćemo se moći opustiti kad jednom dobijemo cjepivo, bez obzira nato kad to bilo, te kad se riješimo virusa. Živimo u novo doba češćih, visokoučinkovitih i brzih zoonotskih prijetnji".

Prvi zadatak bilo kojeg današnjeg ekvivalenta Komisiji 9/11 bio bi da uspostavi jedan narativ oko pandemije, zato što su Amerikanci njeno djelovanje osjetili vrlo različito ovisno o mjestu stanovanja. Savezna država New York najteže je pogođena s 388.000 slučajeva, dok je Montana prošla najbolje i imala samo 600 zaraženih. Ali baš kao i kod napada na Svjetski trgovinski centar, ispitivanja načina na koji je SAD ove godine bio neuspješan zahtijevat će prihvaćanje da su ignorirana višestruka upozorenja, neka od federalne vlade, neka iz akademskih istraživanja, da dolazi sveobuhvatna pandemija.

Unutar Morrisonova CSIS-a radila je Komisija za jačanje zdravstvene sigurnosti koja je u studenome prošle godine predvidjela: "Sjedinjene Države i dalje su slabo pripremljene za odgovor na globalne prijetnje zdravstvenoj sigurnosti".

Rješenje je agencija koja prognozira bolesti?

No, drugi dio istraživanja napada 9/11 uključuje stvaranje novih struktura unutar vlade kako bi se ustrojila obrana od budućih napada, poput Ministarstva domovinske sigurnosti. Već očita potreba za prevencijom još jedne pandemijske katastrofe uključuje stvaranje obilnih zaliha lijekova i osobne zaštitne opreme. Covid-19 također može dovesti do nove federalne inicijative ili federalnog financiranja akademijskih inicijativa.

Prošli tjedan, primjerice, istraživači Centra za zdravstvenu sigurnost Sveučilišta Johns Hopkins, koji su u rujnu 2019. godine napisali jedno od izvješća predviđajući pojavu pandemije, predložili su Kongresu da ustroji "nacionalni centar za predviđanje epidemije, odnosno agenciju koja bi prognozirala bolesti po uzoru na federalne ustanove koje upozoravaju Amerikance na katastrofalne vremenske uvjete kako bi se mogli pripremiti.

"Način na koji se radilo tijekom ove epidemije je da se američka vlada ad hoc obratila planerima, koji su većinom na sveučilištima ili u privatnom sektoru, te od njih usput dobivala odgovore. Nikad to ne bismo prihvatili u predviđanju uragana", rekao je infektolog Tom Ingelsby za Wired.

Istovremeno s tim prijedlogom, istraživači s Johns Hopkinsa predstavili su Kongresu program vrijedan 1,5 milijardi dolara kojeg bi provodilo nekoliko federalnih agencija i koji bi mogao brzo proizvesti antivirusne lijekove, cjepiva i dijagnostičke testove kad to bude potrebno. Ova cijena označava da će jedna od teškoća učenja od covida-19 biti odlučiti koliko je novca zemlja spremna uložiti unaprijed kako bi se zaštitila od prijetnji čija je pojava nepredvidljiva.

Nova analiza bit će objavljena uskoro

Konačno, stav prema potrošnji pomogao je pretvoriti američki odgovor na covid-19 u katastrofu. To uključuje federalne rezove, Nacionalno sigurnosno vijeće raspustilo je osoblje globalne zdravstvene sigurnosti, Bijela kuća smanjila je proračun Centra za kontrolu i prevenciju bolesti te odluke privatnog sektora, poput proizvodnje zaštitnih maski u inozemstvu kako bi se smanjili troškovi rada.
Postoji i drugi aspekt domovinske sigurnosti s kojom SAD nemaju nikakvih problema kad je u pitanju organiziranje dugoročne potrošnje. Ministarstvo obrane predviđa svoje potrebe u oružju te nabavlja borbene avione i transportna vozila desetljećima unaprijed. Federalni novac troši se godinama prije uporabe onoga što se kupilo.

Osterholm će sljedećeg mjeseca ponovno objaviti članak u Foreign Affairsu. Bit će to inicijalna analiza američkog odgovora na pandemiju covida-19, za koju je Osterholm napisao da su "vlada, poslovni i javnozdravstveni lideri uglavnom podbacili". Osterholm preporučuje uvođenje koncepta iz vojne pripreme na mikrobiološku obranu, na istraživanje prijetnji, njihovo rangiranje, modeliranje mogućih napada i stvaranje planova za brzi i sveobuhvatni vladin odgovor.

Zašto javno zdravstvo ne može imati koristi od vojnog modela nabave i proizvodnje?

On također pita zašto javno zdravstvo ne može imati koristi od vojnog modela nabave i proizvodnje. U razgovoru za Wired prošlog tjedna, Osterholm je ukazao da je covid-19 otkrio kontradikciju. Javno zdravstvo prisiljeno je osloniti se na privatni sektor kad se pojavi hitna situacija, kako bi nabavilo laboratorijske reagense, ogrtače i rukavice, lijekove i sve ostale ključne zalihe koje nestaju u odgovoru na covid-19. Ali privatni sektor nije potaknut da spomenutu robu proizvodi prije nego se pojavi potreba, odnosno prije nego kompanije mogu ostvari neku zaradu, te proizvodnja neizbježno zaostaje.

Osterholm tvrdi da samo vlada ima mogućnost trošiti kroz više godina, te slobodu od pritiska analitičara i dioničara, da samo vlada može rano pokrenuti razvoj cjepiva i lijekova, te ih početi proizvoditi odmah kad se pojavi potreba.

"Javno zdravstvo primorano je izaći na slobodno tržište, što se ne događa kad je u pitanju obrana. Ne razumijem zašto je stanje drukčije kad je u pitanju neprijatelj s kojim se treba boriti oružjem u odnosu na neprijatelja koji se zove zarazna bolest", smatra Osterholm.

Osim detalja o tome gdje se zalihe proizvode i kome se plaćaju, te osim poželjnih napora za povezivanje agencija i povećanjem proračuna, procjene nakon covida-19 mogle bi učiniti da SAD promijene svoj stav prema zaraznim bolestima. To bi moglo značiti da se njima pristupa strateški, slijedeći vojni model. Da ih se prestane prihvaćati kao iznenađenje, odnosno da ih se prihvati kao stalnu prijetnju.

"Tijekom godina imali smo promjenjivu pažnju. Za vrijeme krize, ljudi reagiraju, a kad kriza prođe, gube interes. Covid-19 trebao bi učiniti da na najvišim razinama politički i zdravstveni lideri više nikad ne dopuste da pandemija nestane s njihove liste prioriteta", zaključio je Ingelsby.