KATOLIČKA crkva danas obilježava Međunarodni dan molitve i podizanja svijesti o trgovini ljudima kao obliku organiziranog kriminala koji, prema procjenama UN-a, godišnje pogađa dva do četiri milijuna ljudi, mahom mladih žena i djece, javlja Vatican News.

Međunarodni dan molitve i podizanja svijesti u cilju suzbijanja trgovine ljudima ustanovio je 2015. papa Franjo, a obilježava se na blagdan sv. Jozefine Bakhite. Papa Franjo više je puta trgovinu ljudima opisao kao "pošast" koja teško narušava ljudsko dostojanstvo.

Sv. Jozefina Bakhita sama je bila žrtva trgovine ljudima još kao dijete te je stoga zaštitnica žrtava trgovine ljudima te zaštitnica svoje rodne zemlje, Sudana. Ona je i prva redovnica u Europi s afričkog tla.

"Ljudsko dostojanstvo je ključni oslonac u izgradnji istinskog mira"

Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je svetom 2000. godine, a upravo njezin spomendan, 8. veljače, papa Franjo proglasio je Međunarodnim danom molitve i promišljanja u svrhu suzbijanja trgovine ljudima.

Dvanaesto izdanje svjetskog dana posvećenog podizanju svijesti o fenomenu trgovine ljudima, molitvi za sve žrtve te konkretnom djelovanju u cilju suzbijanja te prakse održava se pod geslom: "Mir počinje s dostojanstvom: Globalni poziv na suzbijanje trgovine ljudima", prenosi Vatican News.

"Papa Lav XIV. podsjeća nas na važnost poštivanja jednog od najvažnijih načela pojedinca: ljudsko dostojanstvo kao ključni oslonac u izgradnji istinskog mira", dodaje isti izvor. Euharistijsko slavlje održat će se danas rano prijepodne u Bazilici sv. Petra, nakon čega slijedi molitva Anđeo Gospodnji s papom Lavom.

Žrtve su najčešće mlađe žene i djeca

Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje s dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom, ističe UN.

Prema podacima tog svjetskog tijela, najveći postotak od ukupnog broja žrtava ovog oblika organiziranog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, dok je sedamdeset posto tih žena prodano za seksualno iskorištavanje.

Osim prisilne prostitucije, žrtve se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organima. U manjem broju žrtve su i muškarci koji obično završe kao robovi.

Bilježi se rast slučajeva vezanih uz prisilni rad

Krajem 2025., Eurostat je objavio izvješće o trgovini ljudima za razdoblje od 10 godina, od 2013. do 2023. Prema izvješću, u tih deset godina u Europskoj uniji zabilježeno je više od 83.000 žrtava trgovine ljudima.

Kao glavni oblik trgovine ljudima navodi se seksualno iskorištavanje, no od 2019. bilježi se rast slučajeva vezanih uz prisilni rad od čak 70,5 posto.

S naglim porastom broja slučajeva prisilnog rada naglo je porastao i broj muških žrtava trgovine ljudima. Broj žrtava trgovine ljudima u zemljama izvan EU-a utrostručio se.