GENERALNO uzevši, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Europsku uniju. Ali ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. DW donosi pregled.

Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubojstvom na Cetinju obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje jednog kolektora, (ne)uspješna ljetna sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Bruxellesa kako je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Europske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države - Vlada.

Crna Gora najdalje na putu u EU

Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU-u, uvjeravaju briselski dužnosnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom prosinca Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja, iako joj je nad glavom visjela blokada Francuske.

"Ali trebamo biti iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora priopćila da želi završiti pregovore krajem 2026., a Europska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo trčati", poručila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos.

Crnogorski premijer Milojko Spajić smatra realnim ciljem zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. i najavljuje da će Crna Gora u Bruxellesu kao punopravna članica čekati i susjednu Srbiju. To je istovremeno bila poruka za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim dužnosnicima predložio da cijeli zapadni Balkan zajedno uđe u EU.

"Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite susjeda svoga i kažete – vidi što sam uspio, a vaš susjed nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to", izjavio je Vučić. To je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj "šlepanja" loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Bruxellesu, ipak uradila najviše.

Gradnja kolektora vodi u krizu vlade?

Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigli su prvi strojevi u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i općina Zeta.

Prosvjede Zećana predvodi šef Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak stranke iz podgoričke i državne vlasti.

Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao "liderom Srba u Crnoj Gori".

Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU-a u Crnoj Gori, financirala je njemačka KfW banka s 35 milijuna eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, gradu Podgorici prijetio je gubitak oko 200 milijuna eura.

Kontroverze oko arapskih investicija

Nakon što je premijer Spajić u veljači posjetio Dubai, otvoreno je novo poglavlje suradnje Crne Gore s Ujedinjenim Arapskim Emiratima na mnogim područjima – u gospodarstvu, turizmu, nekretninama, energetici…

Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o suradnji dviju država, koji su završili na Ustavnom sudu.

Ostaje za vidjeti kakve će projekte donijeti arapski investitori, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.

Turistička sezona i inflacija

Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za oporbu "gora i od najgore u posljednjih 20 godina", a za vlast "najuspješnija do sada".

Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 milijuna turista, što je 5 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrirala 1,8 posto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.

I sama 2024. godina, s kojom se uspoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 posto manji nego godinu ranije, što se dogodilo prvi put u posljednja dva desetljeća.

Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 posto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generirana unutarnjim faktorima i svjesnim odlukama o gospodarskoj politici.

Crna Gora i dalje ovisi o uvozu, a njezino gospodarstvo u najvećoj mjeri počiva na uslugama. To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su sudjelovali i stranci koji borave u glavnom gradu. Vlada je potom donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će Crna Gora najkasnije za godinu dana u potpunosti morati uskladiti svoj vizni režim s Europskom unijom.