CRNA Gora proslavu dvadesete obljetnice neovisnosti dočekuje sa statusom najboljeg europskog učenika na zapadnom Balkanu. Podgorica je posljednjih godina uspjela deblokirati pregovore s Europskom unijom, ubrzati reforme i nametnuti se kao favorit za proširenje u trenutku kada EU ponovno pokazuje interes za prijem novih članica, piše Deutsche Welle.

"Lako je biti zvijezda u razredu loših učenika", ocjenjuje za DW Daliborka Uljarević iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje. Ona upozorava da se iza slike regionalnog uspjeha kriju problemi koji Crnu Goru prate još od obnove neovisnosti. Trenutni zamah u eurointegracijama, kaže, prvenstveno je posljedica promjena u geopolitičkim odnosima koje je Podgorica uspjela prepoznati i iskoristiti, za razliku od ostatka regije koji posljednjih godina stagnira ili čak nazaduje na europskom putu.

"Naš je apsolutni interes što prije postati članicom Europske unije, no jednako nam je važno da se taj proces provede kvalitetno, a ne da uđemo kao država s greškom", kaže Uljarević.

Iste prepreke

Reforme u Crnoj Gori ubrzane su nakon promjene vlasti 2020. godine, kada je Demokratska partija socijalista prvi put od obnove neovisnosti izgubila izbore. Za Aleksandra Popova iz Centra za regionalizam, sama činjenica da je vlast smijenjena mirno i demokratski pokazuje da Crna Gora ima veći demokratski kapacitet od većine zemalja u regiji. Daliborka Uljarević, međutim, smatra razočaravajućim što promjenu na vlasti nije pratila i promjena političkih praksi.

"Korupcija je i danas sveprisutna. Neki će reći čak i skuplja nego ranije, jer je mnogo više aktera u vlasti koji pokušavaju zadovoljiti svoje stranačke i partikularne interese", ocjenjuje Uljarević.

Uz korupciju, političku scenu i dalje opterećuju identitetske podjele između prosrpskih i suverenističkih snaga. "Građani i građanke su mnoge od tih bitki završili i sa sobom i među sobom, ali mi nažalost imamo političke strukture nedovoljnih kapaciteta koje na tim temama inzistiraju kako bi prikrile vlastiti nedostatak reformskih sposobnosti", ocjenjuje Uljarević.

Službeno, te dvije političke struje postigle su konsenzus o europskom putu zemlje. Neslužbeno, upozorava Popov, ta je ravnoteža i dalje krhka i podložna utjecajima iz Beograda. "Prosrpske snage u liku Mandića i Kneževića uvijek mogu na mig Beograda opstruirati europski put i to se sada događa. Knežević to već radi, a Mandić ne u tolikoj mjeri", kaže Popov, uz ocjenu da dio prosrpskog bloka ipak pokazuje više pragmatizma nego ranije.

Sjenka Beograda

Odnosi s Beogradom tako su ostali jedno od najosjetljivijih pitanja za Podgoricu. O tome najbolje svjedoči reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na poziv da sudjeluje u proslavi obljetnice neovisnosti. On je prvo rekao da bi ga "bilo sramota" i da bi svojim odlaskom "pljunuo sebi i svom narodu u lice", a potom se građanima Crne Gore obratio autorskim tekstom. "Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i htjeli živjeti u istoj državi s vama. Priznajem, krivi smo, i oprostite što smo vas voljeli više nego vi nas", napisao je Vučić.

Uljarević i Popov smatraju da službeni Beograd nikada nije u potpunosti prihvatio crnogorsku neovisnost, već se, kako kaže Uljarević, "ponaša prema Crnoj Gori kao prema privremeno izgubljenom teritoriju". Popov podsjeća i na to da je sa SNS-om ponovno zaživjela radikalska ideja o ujedinjenju "srpskog svijeta". "Prosvjedi i litije koji su na kraju doveli do pada režima Mila Đukanovića jesu bili dirigirani iz Beograda i svi su očekivali da će ponovo Crna Gora i Srbija postati dva oka u glavi, ali to se nije dogodilo", kaže Popov.

Ipak, Daliborka Uljarević nije tako uvjerena u otpornost crnogorskih čelnika na pritiske iz Srbije. Kao primjer navodi izostanak službene reakcije na Vučićeve riječi. "Mislim da je to zato što jedan dio njih osjeća lojalnost prema njemu, a jedan dio i strah od ulaska u bilo kakvu vrstu konfrontacije. Mnogi akteri ove vlasti svjesni su da su na tim pozicijama dobrim dijelom zato što im je pripomogao Beograd", ocjenjuje Uljarević.

Podmetanje noge na europskom putu

U međuvremenu, službeni Beograd će učiniti sve da Crnoj Gori podmeće nogu na europskom putu, uvjeren je Popov i podsjeća da je takvih pokušaja već bilo. "Vučić je otišao u Bruxelles s idejom da sve zemlje u paketu budu primljene u Europsku uniju. On je zapravo znao da to nije moguće, ali je na taj način pokušao sabotirati Crnu Goru. Drugi pokušaj bio je pismo s Edijem Ramom u kojem su preporučili prijem bez prava veta", podsjeća Popov.

On vjeruje da Beogradu politički ne odgovara ulazak Crne Gore u Europsku uniju jer bi to pokazalo da problem nije u zatvorenim vratima Bruxellesa, već u politici vlasti u Srbiji. "To bi izbilo ključni Vučićev argument 'oni nas neće'. Nije točno, nego mi stalno fingiramo taj put i održavamo antieuropski narativ. Drugo, Crna Gora će izmaći kao mogući plijen", dodaje Popov.

"Kad uđe u EU, Crna Gora je onda i sigurnosno i pravno izvan dosega Beograda, izlazi iz zone mogućih ucjena i pritisaka, i to će izazvati još veću nervozu u Beogradu, tim prije što Srbija pod ovom vlašću nema nikakve šanse ući u Europsku uniju", zaključuje Popov.