Crne točke na hrvatskim prometnicama

Crne točke na hrvatskim prometnicama

TIJEKOM 2002. godine na hrvatskim državnim cestama dogodilo se 86.611 prometnih nesreća u kojim je poginulo 627 osoba, a 23.923 je bilo ozlijeđeno. Hrvatska se u Europi nalazi na vrhu crne liste poginulih u prometnih nesrećama.

Velik broj nesreća događa se na istim mjestima, te su stručnjaci takva mjesta razvrstali po nekim kriterijima.

Tako postoje crne točke (ima ih 38), opasne dionice (9), mjesta gdje ima poginulih (13), mjesta gdje se događaju prometne nesreće (25), te ostala mjesta (ukupno 24), piše Jutarnji list.

Crne točke su najopasnija mjesta, to je dio na određenoj prometnici najveće dužine 300 metara gdje su se u razdoblju od 3-5 godina dogodilo više od 12 prometnih nesreća u kojima je bilo poginulih i ozlijeđenih osoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Od 1998. – 2002. godine na "crnim točkama" dogodilo se 2293 nesreće, u kojima je poginulo 40 osoba, 99 je bilo teže ozlijeđenih i 327 lakše ozlijeđenih.

Najkritičnija "crna točka" je zavoj Beketinci na dionici Čepin – Đakovo gdje se dogodilo 27 nesreća u kojima je 6 osoba poginulo, 10 ih je bilo teško ozlijeđenih, a 21 lakše ozlijeđeni.

Među "crne točke " na državnim cestama spadaju i raskrižja u Slavonskom Brodu, Karlovcu na D-3 i D-1, Našicama, Splitu, Solinu, Zadru, Županji i Vukadinovićima. Sinjska cesta, te dionice u Zaprešiću, Bibinju, Pločama, također su jedna od mjesta u kojima se nalaze "crne točke".

Na cestama prema moru po broju nesreća najkritičnije je raskrižje u Solinu, dionica Trogir – Split, na kojem se dogodilo 246 prometnih nesreća.

Zatim slijedi raskrižje u Splitu, dionica Split – trajektna luka gdje se dogodilo 244 nesreće. Na trećem mjestu je Karlovac D1 raskrižje, dionica čvor Karlovac – Krnjak, gdje se dogodilo 158 nesreća.

Arhivska fotografija

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara