Cro kartica nije samo loša ideja nego i novi poticaj korupciji

Cro kartica nije samo loša ideja nego i novi poticaj korupciji
Foto: Vlada, Hina, Index

ZA ONE koji nisu informirani o još jednoj genijalnoj ideji trenutne vlade, ove se godine uvodi tzv. "Cro kartica" na koju će poslodavci moći uplatiti 2500 kn, neoporezivo po radniku. No neće se moći koristiti u svim poslovnim objektima nego samo onima koji su uključeni u program.

Brzopleti i naivni će vjerojatno pozdraviti ovu "reformu" jer je već ustaljeno da je dovoljno nešto nazvati "hrvatska", pa bilo to i na stranom jeziku (CRO kartica?!), a da to s oduševljenjem prihvate oni koji su opsjednuti etiketama, a ne suštinom stvari.

Oni koji malo razmisle će brzo shvatiti da je "Cro kartica" loša ideja i da će biti sasvim beskorisna, ali će zato stvoriti još jedan pogodan teren za malo dobre stare korupcije i dogovorne ekonomije.

Fundamentalni razlog zbog kojeg kartica nema smisla se odnosi na glupu ideju da će netko preferirati isplatu neoporezivog bonusa na nju, a ne kao jednokratnu isplatu na račun u banci. Naime poslodavci će imati pravo isplatiti radnicima do 8000 kn neoporezivih bonusa, regresa, božićnica i još 2500 kn na Cro karticu.

Ljudi više vole gotovinu od novca koji mogu potrošiti samo na turizam

Zašto bi netko preferirao isplatu 2500 kn na Cro karticu, gdje mu je trošenje tog novca ne samo ograničeno za jednu određenu svrhu (turizam i ugostiteljstvo) i ne može ga trošiti na što želi, nego još ne smije taj iznos trošiti ni u svim poslovnim objektima, nego samo onima koji sudjeluju u programu, kada može dobiti 2500 kn na račun i s tim novcima raspolagati kako, kada i gdje želi? Različiti ljudi će božićnice, regrese i nagrade iskoristiti na različite načine. Netko će ih iskoristiti za kupnju robe široke potrošnje, netko će njima platiti kredit, netko će staviti na štednju, netko popraviti nešto na automobilu...

Mogućnosti su beskonačne, baš kao ljudske potrebe i želje. Prioritet će radniku uvijek biti novac koji može slobodno koristiti pa će preferirati isplatu na račun umjesto na Cro karticu.  A budimo realni, većina radnika u Hrvatskoj ne prima više od 8000 kn božićnica, regresa i nagrada. Ideja da će netko preferirati 2500 kn na Cro kartici umjesto na računu je bizarna. Može se očekivati da će u slučaju da Cro kartica ne bude na neki način za primatelja, u smislu da je samo točno određena osoba može koristiti uz predočenje osobne iskaznice, biti prodavana na sivom tržištu za puno manji iznos od onoga na koji glasi. Upravo zbog toga što ljudima više vrijedi 2500 kn kada ih mogu koristiti kako žele nego kada su ih prisiljeni trošiti na točno određeni način, kartica će se prodavati po puno manjoj vrijednosti od one koja je naznačena na njoj.

Onaj tko je to osmislio očito nije upoznat s osnovama koncepta vrijednosti. Ljudi više vrednuju 2500 kn koje mogu slobodno koristiti nego 2500 kn koje smiju koristiti u strogo ograničene svrhe i to na strogo ograničenim lokacijama. Uostalom i poslodavcima će biti jednostavnije isplatiti te novce direktno na račun radnika nego prolaziti sve administrativne procedure da bi otvorili račun za Cro karticu, čak i ako program bude potpuno besplatan, što je malo vjerojatno. Jedina potencijalna korist za poslodavca bi bila da isplatom novca na Cro karticu ostvaruje porezne olakšice. Budući da nikakve porezne olakšice nisu najavljene, onda poslodavci nemaju nikakvog interesa da koriste Cro karticu.

Čak Mađarska kartica, na koju se Ministarstvo turizma poziva, uključuje porezne olakšice za poslodavce da bi ih incentiviziralo da ju koriste. To ima savršenog smisla, jer je u interesu poslodavca da plati manje poreza, ali je istodobno diskriminatorno prema radnicima jer ih se tako prisiljava da zarađeni novac koriste kako je to država odredila. Ministarstvu turizma je ovo mogao objasniti bilo koji iole obrazovani ekonomist, ili bar netko sa zdravim razumom. No izgleda da takva osoba u Ministarstvu turizma ne postoji.

Zašto se onda uporno gura ovaj projekt?

Zato što ima sva obilježja starog hobija hrvatske države i s njom povezanih korumpiranih interesnih skupina u lažnom privatnom sektoru. Jednostavno, ovakav program na nacionalnoj razini iziskuje određene troškove. Netko treba napraviti program preko kojeg će se to provoditi i održavati ga, netko treba biti zaposlen da koordinira i kontinuirano radi na provođenju programa, netko treba biti zaposlen u svakog regiji da administrativno vodi prijave i odjave za projekt, netko treba biti inspektor koji će kontrolirati objekte u kojima se koristi, nekome treba namjestiti više gostiju u apartmane i hotele, a nekome napuniti prazne restorane. Ukratko, jedna lijepa korupcijsko-javnosektorska priča kakvih u Hrvatskoj ne nedostaje.

Iako je uvođenje Cro kartice najavljeno prije nekoliko mjeseci, još nigdje ne postoji barem okvirna procjena troškova projekta. A troškovi će se pokriti iz proračuna, koji pune građani porezima (ma što Kolinda tvrdila drugi način punjenja proračuna ne postoji). Samo još jedan program koji financiraju porezni obveznici, a od kojeg neće imati koristi. Tražit će se povećanje proračuna Ministarstva turizma, što će opteretiti državni proračun i usporiti pad relativne zaduženosti (apsolutna je ista još od 2015.). Prostor za korupciju je širok pa inspektori i drugi birokrati mogu tražiti mito u zamjenu za dobivanje prava da se u nekom objektu može koristiti Cro kartica.

Cro kartica je loša i potencijalno štetna ideja

Znači privatnom sektoru je sasvim nepotrebna jer kako njom ne ostvaruju nikakve porezne olakšice, onda nemaju ni koristi od nje, ali se otvara lijep prostor za korupciju. Jednostavno, državna poduzeća i institucije će isplaćivati 2500 kn na karticu, vjerojatno bez smanjivanja drugih davanja jer to sindikati ne bi nikada dopustili, odabrat će se točno određeni privatni objekti u kojima će se Cro kartica moći koristiti, što će vrlo vjerojatno biti netransparentno i "preko veze" pa će oni koji žele da im dolaze korisnici Cro kartice morati potplatiti neke birokrate, i moći će nekome uvaliti smještaj po visokoj cijeni. Tako će rasti i troškovi za zaposlenike u javnom sektoru, koji je ionako preglomazan jer u njemu radi otprilike svaki treći zaposleni u Hrvatskoj, a to će se opet trebati financirati ili većim porezima ili većim zaduživanjem.

Bar će oni koji misle da su radnička odmarališta u Jugoslaviji bila raj na zemlji dobiti priliku da iskuse kvalitetu usluge u objektima kojima država garantira prihode i popunjenost, jer će kroz neko vrijeme upotreba Cro kartice dovesti do toga da će se neki turistički i ugostiteljski objekti sasvim orijentirati na poslovanje s korisnicima Cro kartice.

Poslodavci nemaju nikakve koristi, ali se zlonamjernima otvara prostor da isplaćuju božićnice na Cro karticu, a u dogovoru s vlasnicima hotela i ugostiteljskih objekata prisiljavaju radnike da sredstva troše u točno određenim objektima. Korist je dvostrana, vlasnik takvog objekta može odrediti visoku cijenu za slabu kvalitetu a poslodavcu koji mu "šalje" korisnike Cro kartice isplaćivati određenu naknadu. Isto mogu raditi i direktori javnih poduzeća, posebno lokalnih komunalnih tvrtki i sl.

Cro kartica je loša i potencijalno jako štetna ideja koja neće koristiti ni radnicima ni poslodavcima, nego samo javnosektorskim birokratima, lokalnim šerifima i korumpiranim vlasnicima objekata koji će naveliko iskorištavati novonastali prostor za korupciju.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara