CVJEĆARI su zadovoljni što mogu raditi za blagdan Svih svetih, no traže zakonske izmjene koje će im omogućiti samostalno određivanje radnog vremena, a kada je riječ o cijenama cvjetnih aranžmana kažu da na njih utječe rast ulaznih troškova.

Na poslovanje cvjećara utječu izmjene Zakona o trgovini koje najviše pogađaju upravo one koji posluju na grobljima, svetištima i u suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju ta mjesta - nedjelje i blagdane, kažu za Hinu u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).

HOK stoga pozdravlja odluku Vlade kojom je i ove godine blagdan Svih svetih proglašen sajmenim danom na razini Hrvatske.

"Ta odluka stavlja sve hrvatske cvjećare u isti položaj, u kojem ne ovise o jedinicama lokalne samouprave i mogu planirati svoj rad. Posebno je važno da se odluka odnosi i na prodavaonice, a ne samo vanjsku prodaju",  kaže predsjednica Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore Edita Merćep.

"Tražili smo izmjene zakona"

Iz HOK-a podsjećaju kako su od Ministarstva gospodarstva nekoliko puta tražili izmjene zakona koje će omogućiti obrtnicima da samostalno određuju radno vrijeme, posebice dodatno propisivanje izuzetaka za poslovanje nedjeljom i blagdanom na grobljima i u svetištima.

Kada je riječ o cijenama cvjetnih aranžmana za Sve svete, iz HOK-a su kazali kako obrtnici, kao i svi ostali poduzetnici, posluju na slobodnom tržištu i samostalno odlučuju hoće li i u kojem trenutku korigirati cijenu svojih proizvoda ili usluga sukladno potražnji, odnosno uvjetima u kojima posluje.

Značajno su povećane nabavne cijene cvijeća i repromaterijala, troškovi transporta, troškovi rada, a na branšu utjecaj imaju i klimatske promjene, odnosno sve češće vremenske nepogode. To se sve, kažu, odražava na konačnu cijenu cvjetnih aranžmana.

Kupnju na veliko omogućiti samo registriranim cvjećarima

HOK smatra da bi kupnju na veliko trebalo omogućiti samo registriranim cvjećarima.

Naime, veliki problem predstavlja što cvjećarske proizvode na veliko praktički mogu kupovati građani, OPG-ovi i pravne osobe koje nisu registrirane za poslove cvjećarstva i to po istim uvjetima koje imaju cvjećari kojima je to primarna djelatnost.

Time se, kažu, dovodi u pitanje rentabilnost i opstojnost obrtnika cvjećarske struke.

Cvjećarstvom se bavi 806 obrtnika

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u rujnu ove godine je bilo 806 obrta koji imaju registriranu djelatnost trgovine na malo cvijećem, sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kućnim ljubimcima i hranom za kućne ljubimce u specijaliziranim prodavaonicama. Od toga je za 240 obrta to glavna djelatnost.

Broj obrta u cvjećarskoj djelatnosti u odnosu na rujan prošle godine povećao se za 12 obrta ili 1,5 posto.

Obrta koji imaju registriranu djelatnost uzgoja jednogodišnjih usjeva (u koju spada i uzgoj cvijeća i proizvodnja rezanog cvijeća i cvjetnih pupova) u rujnu je bilo 871, od čega je za 45 obrta to glavna djelatnost. Njihov se broj u odnosu na rujan prošle godine smanjio se za jedan obrt ili 0,1 posto.

Broj obrta koji imaju registriranu djelatnost cvjećarsko-aranžerskih usluga iznosi 86, što u odnosu na rujan lani predstavlja pad od 2 obrta ili 2,3 posto, dok je obrta koji imaju registriranu djelatnost proizvodnje i/ili prodaje svijeća, voštanica, lampaša 188, što u odnosu na rujan lani pad od devet obrta ili 4,6 posto.

Iz HOK-a napominju kako obrti mogu registrirati jednu ili više djelatnosti pa i to utječe na podatke o brojnosti cvjećara.