KRIMINALIST i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila izjavio je da Srbija nikada nije prestala voditi rat protiv Hrvatske, nego je promijenila metode djelovanja. U emisiji Studio 4 HRT-a optužio je srbijanske vlasti za pokušaje destabilizacije Hrvatske, upozorio na naoružavanje Srbije te kritizirao hrvatsku politiku zbog odnosa prema Beogradu i financiranja Srpske pravoslavne crkve.

Cvrtila je govorio o odnosima Hrvatske i Srbije nakon što je uoči nedjeljnih izbora u Srbiji uhićeno više osoba osumnjičenih za pripremu nereda i destabilizaciju države, među kojima su i dvojica hrvatskih državljana. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zasad nema službene podatke o razlozima njihova uhićenja.

"Rat Srbije protiv Hrvatske nikad nije prestao"

Cvrtila smatra da hrvatske vlasti godinama pokušavaju smiriti odnose sa Srbijom, dok srbijanska strana, prema njegovoj ocjeni, nastavlja neprijateljski djelovati prema Hrvatskoj. Tvrdi da se takva politika danas provodi metodama koje uključuju politički, obavještajni i drugi pritisak.

"Naša politika je sve poduzela da se ti odnosi umire i pomire, ali kada imate susjeda kakvog imate - imate takve politike i posljedice te imate aktivno djelovanje prema Hrvatskoj. Rat Srbije protiv Hrvatske nije nikad prestao, on i dalje traje, samo drugim sredstvima", rekao je.

"Sada se odvija hibridno i oni jednostavno pokušavaju Hrvatsku, ali ne samo Hrvatsku, nego i regiju - destabilizirati na različite načine. Istovremeno vode, rekao bih, dobru međunarodnu politiku, koja, ako ne odobrava, onda barem prešućuje njihovo ponašanje", ustvrdio je Cvrtila.

Posebno je prozvao srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, za kojeg smatra da nije promijenio politička stajališta iz 1990-ih. Ocijenio je i da su Vučićevi najbliži suradnici, uključujući ljude na položajima u sigurnosnom i vojnom sustavu, dio iste politike.

"Na kraju krajeva, Vučić je dijete tih godina, sjećamo se kako je 'hodočastio' po Hrvatskoj i poticao na agresiju. Bio je poticatelj, ako ne i aktivni sudionik rata protiv hrvatske države. On se od toga nije odmaknuo i okružio se takvim ljudima, od ministara do obavještajnog i vojnog kadra", rekao je.

Upozorio na naoružavanje Srbije

Cvrtila je upozorio i na nabavu dalekometnog naoružanja u Srbiji, smatrajući da ono dovodi u pitanje tvrdnje Beograda o isključivo obrambenim namjerama. Kritizirao je i srbijansku vanjsku politiku te način na koji vlasti predstavljaju ulogu Srbije u ratovima 1990-ih.

"Naoružavaju se, i to napadačkim dalekometnim oružjem. To govori da njihove namjere nisu samo obrambene kao što tvrde. Pozivaju se na 'drugo poglavlje'. Jednostavno, Srbija nije doživjela katarzu kao Njemačka, a možemo reći i Hrvatska, nakon Drugog svjetskog rata. Sve što su radili, prešutno im se prešlo preko toga. Igraju na dvije, tri, četiri stolice. Sebe predstavljaju kao žrtve", rekao je.

Osvrnuo se i na srbijansko lobiranje u inozemstvu, koje smatra važnim dijelom politike Beograda. Pritom je iznio usporedbu s Izraelom. "Od Izraela su preuzeli metode jakog lobiranja, samo što za razliku od Srbije, Izraelci imaju uporište u tome što rade", ustvrdio je.

O Vučiću, medijima i napadima na Piculu

Komentirao je i napade na hrvatskog europarlamentarca Tonina Piculu, kojeg su pojedini srbijanski mediji i političari nazivali ustašom. Cvrtila smatra da vlast Aleksandra Vučića ima presudan utjecaj na srbijanski medijski prostor.

"Oni nemaju niti u jednom dijelu slobodne medije. Sve kontrolira Vučićeva stranka i politika. Što se tiče Tonina Picule, to je smiješno", rekao je. Ocijenio je da bi napadi na Piculu mogli utjecati na odnos dijela hrvatske političke scene prema vlastima u Srbiji. Posebno je kritizirao hrvatsku ljevicu, kojoj zamjera način na koji govori o Srbiji i političkim zbivanjima u Hrvatskoj.

"S jedne strane to je dobro za Hrvatsku, pogotovo hrvatsku ljevicu. Sada kada vide da i oni koji jako podržavaju Srbiju na putu u EU i toleriraju različite nepodopštine koje se u Hrvatskoj događaju i objašnjavaju to na neke druge načine. Sami govore Vučićevom retorikom da se u Hrvatskoj rađa ustaštvo i tako dalje. Dobro je da vide i oni kakva je ta politika", rekao je.

Osvrnuo se na Mladićev sprovod

Cvrtila se osvrnuo i na sprovod Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine, održan 7. rujna u Beogradu. Srpski patrijarh Porfirije predvodio je opijelo u crkvi svetog Luke, nakon čega je Mladić pokopan na Topčiderskom groblju.

"Dobro je i ovo što se dogodilo s Mladićem i Porfirijem. Mislim da će to malo otvoriti oči i ljevici koja nažalost ne razumije što se događa i kakve hibridne aktivnosti Srbija radi u Hrvatskoj", rekao je Cvrtila.

Govoreći o sigurnosnim prijetnjama, Cvrtila je ustvrdio da problem nije samo u ponašanju Srbije nego i u nedovoljnoj sposobnosti hrvatskog političkog sustava da prepozna, kako ih naziva, hibridne aktivnosti. Smatra da hrvatska javnost lakše prepoznaje otvorenu vojnu prijetnju nego obavještajne i političke metode djelovanja.

"Problem je to što Srbija radi, ali mislim da imamo veći problem u Hrvatskoj. Prije svega moramo u političkom sektoru raščistiti te stvari da im postane jasno što se događa. 'Hrvateki' kada počnu padati bombe vide tko je neprijatelj, a hibridne, podmukle, obavještajne i špijunske poteze teško vide", rekao je.

Torcida i Armada

Govorio je i o dijelu hrvatskog društva koji, prema njegovu mišljenju, zbog povijesnih i obiteljskih veza s Beogradom drukčije promatra odnose Hrvatske i Srbije. Kritizirao je i odnos prema povjesničarima koji se bave događajima iz razdoblja Jugoslavije.

"S druge strane imate i ljude koji su generacijski vezani za Beograd, stotinjak godina, pa misle da su oni dobri. Ne razumiju što se u Jugoslaviji događalo. Kada povjesničari pokušavaju objasniti što se događalo, optužuje ih se za reviziju, a zapravo bi im trebalo dati prostor da objasne što se događalo", rekao je.

Cvrtila je potom povezao više događaja iz Hrvatske s onime što smatra pokušajima izazivanja podjela u društvu. Spomenuo je zbivanja povezana s Hajdukom i Armadom te umjetničke programe i predstave, ali nije iznio konkretne dokaze da je te događaje organizirala ili poticala srbijanska država.

"Ako pogledate što se dogodilo s Hajdukom, dan, dva kasnije s Armadom, s pokušajima umjetnika i različitih predstava u Hrvatskoj prošle godine... Mi to sve šutke trpimo, gledamo i promatramo. Ljevica kaže da je to u redu, da je to demokracija, ali kada sve stavite u kontekst, onda vidite da je to sustavna državna, velikosrpska politika. Cilj je podijeliti i cijepati društvo", ustvrdio je.

Kritizirao financiranje Srpske pravoslavne crkve

Cvrtila je kritizirao i financiranje Srpske pravoslavne crkve iz hrvatskog državnog proračuna, koje je povezao sa svojim tvrdnjama o obavještajnom djelovanju Srbije. Pritom nije naveo dokaze da se sredstva dodijeljena crkvi koriste za obavještajne aktivnosti.

"Drugi segment je u političkoj sferi koja na neki način stalno tolerira i pokriva tu situaciju. Imamo situaciju sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Dajemo im ogromna sredstva. Što je ključ, vrh obavještajnog rada? To je kada obavještajni rad prebacite na proračun protivnika. To se kod nas dogodilo. Ovo što oni rade kod nas, mi plaćamo iz svog proračuna", rekao je.

Spomenuo je i slučaj osobe koja je, prema njegovim riječima, izazvala požar tijekom turističke sezone, a istodobno primala državne poticaje. Nije naveo ime osobe ni dodatne podatke koji bi omogućili provjeru njegove tvrdnje.

"Imamo situaciju da čovjek pali prirodu usred turističke sezone i dobije preko 200 tisuća eura poticaja iz hrvatskog proračuna", rekao je. Na kraju je pozvao na preispitivanje hrvatske politike prema Srbiji i položaja nacionalnih manjina.

Postavio je pitanje jesu li nacionalne manjine poveznica između država i naroda ili mogu postati predmet političkih sukoba. "Moramo promijeniti neke stvari u pogledu razmišljanja, ali i ustavne kategorije. Trebamo dobro razmisliti jesu li nacionalne manjine most između hrvatskog i nekog drugog naroda ili su predmet razdora", zaključio je Cvrtila.