Da je Kolindi stvarno stalo do imidža Hrvatske, primila bi heroja s Brača

Da je Kolindi stvarno stalo do imidža Hrvatske, primila bi heroja s Brača
Foto/montaža: Index/EPA/123rf

“OSUĐUJEM svaku vrstu nasilja, tako i ovaj slučaj u Supetru na Braču. Takvo ponašanje je neprihvatljivo. Hrvatska je sigurna zemlja, dobrih ljudi koji zaziru od pojedinaca koji ovakvim ponašanjem narušavaju sliku svoje zemlje”, objavila je u večernjim satima 10. lipnja na svom Twitteru predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Naime, od ranog jutra tog ponedjeljka glavna tema u državi bio je brutalni šovinistički napad pripadnika Torcide na sezonske radnike u Supetru na Braču, motiviran percepcijom napadača kako je riječ o Srbima, no predsjednica, koja bi trebala biti predsjednica svih građana, se nije žurila oglasiti o tome. Učinila je to tek nakon što je antisrpskom mržnjom motiviran napad osudila i vlada u priopćenju, ali tek tako da je o tome nakucala par desetaka riječi na Twitteru.

Kolindin pokušaj osude napada na Srbe je skandalozan

Pritom je i njena formalna osuda sama po sebi skandalozna, školski primjer kako to ne treba raditi. Kolinda je sve započela isluženom floskulom o tome kako “osuđuje svaku vrstu nasilja”, što bi se za svakoga civiliziranog trebalo podrazumijevati te isticanje toga predstavlja uzaludno korištenje javnog prostora. Svojom mlitavom osudom bez osude je pak završila cijelu stvar svodeći je na pitanje imidža Hrvatske kao "sigurne zemlje dobrih ljudi", posve ignorirajući konkretnu osobnu traumu, fizičku i psihičku, koju su doživjele žrtve napada na Braču.

Ljudima i hrvatskim građanima koji su najviše oštećeni u cijeloj priči Kolinda nije uputila ni jednu jedinu riječ, nije im poželjela brz oporavak niti ih je ikako ohrabrila. Premlaćivanje koje su ti ljudi preživjeli svela je na pitanje “narušavanja slike svoje zemlje”, takvom formulacijom sugerirajući da je Hrvatska zemlja tih napadača (“pojedinaca”), ali ne i da je zemlja onih koji su napadnuti.

Doista je jadno imati predsjednicu Republike koja sustavno demonstrira i promiče moralni idiotizam i frazeologiju, pa tako i u ovom slučaju. 

Što bi bilo da imamo predsjednicu koja je državnica?

Da je Kolinda političarka od formata, da je državnica kako si ponekad voli sama tepati, jer nitko drugi to ne misli, ona bi jasno adresirala motiv napada kao šovinističku nesnošljivost prema Srbima, upozorila da je to realan i konkretan problem i stala autoritetom svoje funkcije u državi iza napadnutih, kao i iza supetarskog vatrogasca koji im je priskočio u pomoć te završio s višestrukom frakturom nosa u tom divljačkom premlaćivanju nevinih ljudi. Da je Kolinda državnica i predsjednica svih građana RH - a ne samo svojeg pobješnjelog desničarskog glasačkog tijela, kojem se nema petlje zamjeriti - ona bi primila vatrogasca heroja i napadnute sezonce na Pantovčaku, odala im počast uživo i istaknula ih kao primjer za cijelu Hrvatsku. 

Isto bi mogao učiniti i premijer Andrej Plenković, koji se doduše barem natjerao poslati javnosti jasno formulirano priopćenje osude, mnogo bolje od Kolindine bešćutne papazjanije s Twittera.

Twitter Kolindi služi kad se silom prilika mora oglasiti o nečemu što nije po volji njenim glasačima

A baš objava na Twitteru dodatno razotkriva Kolindino licemjerje i kukavičluk. Kolinda je na toj društvenoj mreži, na kojoj ima 115 tisuća pratitelja, mnogo manje aktivna nego na Facebooku, na kojem ima pak skoro 750 tisuća fanova pa je u međuvremenu razvila znakovitu praksu u komuniciranju s javnošću. 

Kada se silom prilika mora oglasiti o nečemu za što pretpostavlja da njenim glasačima neće biti milo, onda to učini na Twitteru, a preskoči Facebook. No ako se ima pohvaliti nečime što bi njeni desni glasači simpatizirali, onda to definitivno ide na Facebook, a često i na Twitter. Osudu napada na Srbe na Braču na Facebooku nije objavila, logično zaključujući da njeni glasači baš i ne misle da je problem premlaćivati ljude na ulici ako je riječ o Srbima ili onima koji su tako percipirani. Ali je zato ovih dana na svom Facebooku objavila niz postova o Domovinskom ratu, fotografija s konferencije o nestalima u ratu itd. 

Slično je bilo i u svibnju, kad se na Facebooku pohvalila polaganjem vijenca u Bleiburgu, dok je svoju poruku o antifašizmu 8. svibnja plasirala samo na Twitteru. Istog tog 8. svibnja je na svom Facebooku pisala o - Svjetskom danu oceana! O antifašizmu ni slova, naravno.

Redikulozna opsesija brendiranjem Hrvatske

Kolinda se inače u zadnje vrijeme prihvatila toga da brendira Hrvatsku u svijetu na način koji ona smatra odgovarajućim te u svrhu toga saziva besmislene komisije koje izrađuju besmislena izvješća i drži besmislene govore na besmislenim konferencijama na kojima se o tome mlati prazna slama. Baš nedavno je Kolinda održala rijetko zabavan govor, napisan na nivou osnovnoškolske zadaće iz Prirode i društva, o “Hrvatskoj kakvu trebamo”, kako je glasila konferencija na kojoj je zgubidanila. 

Predsjednica se prisjetila i uspjeha hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji prošloga ljeta, kojem se veselila na licu mjesta, rekavši kako je zbog tog rezultata Hrvatska pokazala golemo zajedništvo i ponos koji je zadivio cijeli svijet. "U razvijenim zapadnim zemljama brojni su nezaposleni, siromašni i beskućnici", rekla je predsjednica pa je potom nabrojala što sve smatra kvalitetama Hrvatske, spomenuvši mrežu autocesta "zbog čega nam je sve nadohvat ruke”, mogućnost proizvodnje zdrave hrane te čist zrak i vodu. Kao veliku snagu Hrvatske istaknula je i "sjajne liječnike, brojne uspješne znanstvenike, inovatore, sportaše i poslovne ljude”.

Posebno je naglasila da je Hrvatska još uvijek sigurna zemlja u kojoj se ljudi još nisu udaljili jedni od drugih pa su topli i gostoljubivi. Dodala je kako sve to smatramo normalnim, a nismo svjesni koliko je to u današnje vrijeme rijetko i dragocjeno te je onda došla do prijetećeg finala: “Ako sami ne budemo kreirali imidž, to će učiniti netko drugi. A to nećemo dopustiti. Da parafraziram Sokrata, moramo se ponašati onako kako želimo biti viđeni, odnosno percipirani.”

Eh, da je bar citirala onu Sokratovu kako “zna da ništa ne zna”, bila bi bliže istini.

Imala je povodom napada na sezonce priliku poslati pozitivnu sliku Hrvatske, nije to učinila

Čini se da je Kolindi i njenim smiješnim savjetnicima sve to ostalo u glavi kada su joj sastavljali tvit kojim je predsjednica pokušala osuditi supetarski incident. Slika Hrvatske na prvom mjestu, sudbina konkretnih ljudi, napadnutih građana kojima bi ona trebala biti predsjednica, ni na zadnjem, s obzirom na to da je Kolindi u vezi premlaćivanja Srba i njihovih prijatelja najveći problem kako sve to utječe na “sliku zemlje”.

Stvar je još jadnija ako se uzme u obzir i ta marketinška perspektiva koja je Kolindi očito mnogo važnija od ljudske. Naime, da je Kolindi doista toliko stalo do “slike Hrvatske”, onda bi se zapitala šalje li se u svijet bolja slika ako imamo predsjednicu koja će jasno i konkretno osuditi nasilje te posvetiti svoje vrijeme susretu sa žrtvama nasilja i istaknuti herojski čin supetarskog vatrogasca koji im je pokušao pomoći ili je bolja slika Hrvatske objaviti nemušti i uvredljivi tvit i sve pokušati pomesti pod tepih. 

Kolinda je zapravo samu sebe ogolila ne samo kao licemjerku nego i kao šarlatanku. Smara nas već tjednima o brendiranje Hrvatske i kada dobije savršenu priliku da pošalje moćnu pozitivnu sliku Hrvatske u javnost, kao predsjednica koja prepoznaje herojstvo običnog građanina i koja nudi ohrabrenje i zaštitu žrtvama mržnjom motiviranog nasilja, njoj ništa od toga ne pada na pamet učiniti.

Tri razloga za sramotno Kolindino ponašanje

Zašto je tomu tako, postoje tri moguća razloga koja se međusobno ne isključuju.

Prvi je da je Kolinda sama po sebi hodajući stroj za gafove i blamaže te da ona dobru marketinšku ideju ne bi prepoznala ni da se s njome sudari, ako već nema temeljni humanistički impuls koji bi je potaknuo da primi na Pantovčaku heroja vatrogasca i napadnute sezonce.

Drugi je da Kolindi uopće nije stalo do slike Hrvatske, nego joj je samo stalo do glasova svojih glasača, a oni sigurno ne bi bili oduševljeni da se povuče jedan simbolički snažan potez u korist tolerancije i nenasilja u hrvatskom društvu. I treći je da Kolinda možda misli da su pretučeni Srbi, njihovi prijatelji i supetarski vatrogasac manje-više dobili što su zaslužili jer su, eto, nekako provocirali. Naime, baš tako je svojedobno odgovorila Miloradu Pupovcu na pismo u kojem joj se požalio na porast nasilja nad Srbima i širenje antisrpske mržnje u hrvatskom društvu. 

Kolinda je hrvatskim građanima srpske nacionalnosti već poručila da su sami krivi za napade jer provociraju

“U svome pismu spomenuli ste kao žrtve 'prijetnje i izljeva govora mržnje' više javnih osoba i organizacija. Osuđujem zajedno s Vama takve postupke. Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije", stajalo je 2016. u odgovoru Kolinde Grabar-Kitarović.

Znamo da su napadnuti u Supetru govorili vukovarskom ekavicom, dakle, da su, kako bi to formulirala Kolinda, “provocirali, iritirali” velike domoljube iz Torcide. 

U svakom slučaju, slika Hrvatske koja je poslana u vezi supetarskog incidenta je prvenstveno sljedeća: to je zemlja koju vode kukavice, kalkulanti i moralni patuljci koje nije doista briga za vlastite građane, kao ni za suzbijanje nasilja u društvu, nego samo za vlastite fotelje.

Takav imidž Hrvatske nije kreirao nitko drugi, što je Kolindin najveći strah, nego ga je kreirala baš ona. Da parafraziramo Sokrata, Hrvatska je percipirana baš kako nam se vlast i ponaša.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara