Da ne hranimo uhljebe, litra benzina koštala bi oko 4,5 kuna

Da ne hranimo uhljebe, litra benzina koštala bi oko 4,5 kuna
Foto: Index, Sanjin Strukić/Pixsell (radi se o okvirnom izračunu)
 
RAST cijena sirove nafte odražava se i na rast maloprodajnih cijena na hrvatskom tržištu, pa je sredinom travnja cijena benzinskih goriva premašila 10 kuna po litri. Cijene nastavljaju rasti, pa se cijeni od 10 kuna sve više približava i dizel. 
 
Prosječna cijena Eurosupera 95 po podacima sa stranice Ministarstva gospodarstva je 10,48 kuna, dok je prosječna cijena dizela 9,85 kune.
 
60 posto ide uhljebima
 
Kako je objavila Agencija za tržišno natjecanje prošle godine, analiza strukture maloprodajne cijene motornih goriva pokazala je kako se ona sastoji od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). 
 
Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine plus PDV). Nabavna cijena ima udjel od 30-35 posto, dok posebni porezi (trošarine i PDV zajedno) iznose oko 60 posto.
 
Agencija je naglasila da PDV i posebni porezi u cijelosti, a u bitnome i nabavna cijena goriva, predstavljaju elemente cijene na koju sami trgovci ne mogu utjecati. 
 
Prema toj analizi, gledajući današnju cijenu benzina čija je prosječna cijena 10,48 kuna po litri, ukupna trošarina s porezom iznosi 6,3 kuna. Udio nabavne cijene iznosi 3,15 do 3,67 kuna, a marža trgovca 0,55 do 1,05 kuna.  
 
Za usporedbu, 1994. godine iznosila je 1,60 kuna. 
 
Samo 2013. godine trošarina je povećana tri puta. Iz te trošarine nešto više od 1 kune ide za ceste, 30-ak lipa za željeznicu, a ostatak u proračun. Kupci goriva tako su kroz ogromne namete prisiljeni financirati državu i njena neefikasna javna poduzeća. Iako Hrvatska kao članica EU-a mora imati trošarinu, što bi državnoj administraciji moglo služiti kao izgovor za vršenje legalne pljačke građana na benzinskim pumpama, činjenica je da je minimalno propisana trošarina niža od one koju trenutno plaćamo. Ona za benzin iznosi 359 eura na 1000 litara, odnosno preračunato, 2,7 kuna po litri.
 
Kada uzmemo u obzir da plaćamo i jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost, od čak 25 posto, nije nikakvo čudo da građani rezervoare automobila pune preko granice.  
 
Dakle, ako natankirate za 200 kuna, od tog iznosa uhljebima ide čak 120 kuna, 60-70 kuna je nabavna cijena, a marža iznosi 10-20 kuna. 
 
"Uštedim i do 80 kuna"
 
Zbog rasta cijene goriva na hrvatskim benzinskim crpkama, koja je probila psihološku granicu od deset kuna, Slavonci, posebice oni koji žive u pograničnom području, masovno hrle preko granice i spremnike svojih automobila pune u susjednoj Bosni i Hercegovini.
 
Automobili županjskih i vinkovačkih registracijskih oznaka posljednjih su dana česti posjetitelji benzinskih crpki na ulazu u Orašje. Razlika u cijeni goriva je od kunu i pol do dvije kune. Primjerice, litra najprodavanijeg Supera 95 u BiH je 8,14 kuna, javlja Glas Slavonije.
 
Prodavači na crpkama primaju kune, ali pri plaćanju gotovinom obračunavaju tečaj 1:4, stoga je isplativije plaćati karticom. Eurosuper 95 na hrvatskim crpkama stoji 10,24 kune, što čini razliku od dvije kune za vozače.
 
"Na spremniku od 40 litara uštedim 80 kuna. Usput si odmah kupim i pola kilograma duhana za 11 KM, a ostane mi još za ćevape i kavicu. To su prednosti života u pograničnom području. Orašje nam je pod nosom i nije nikakav problem skoknuti prijeko, osim kada su gužve na graničnom prijelazu. Ali, već smo se ispraksirali pa u Bosnu nikada ne idemo četvrtkom prijepodne, kada je pijaca u Orašju, i vikendom jer tada na prelazak čekaju kolone automobila", kaže Ivana iz Županje za Glas Slavonije.
 
Nešto manja razlika na lijevoj i desnoj obali Save jest u cijeni dizela, koja je na oraškim crpkama oko kunu i pol niža nego u Hrvatskoj.
 
Marić: Pratimo situaciju
 
Ministar financija Zdravko Marić na novinarske upite o rastu cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu te hoće li vlada reagirati snižavanjem trošarina, ponavlja kako u ovom trenutku kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu ne odstupa značajnije od onoga što je originalno predviđeno u kalkulacijama za proračun i projekcijama za ovu godinu. 
 
"Rezultat toga je i rast maloprodajnih cijena goriva, benzina i dizela. Međutim, nisu izašle iz onih okvira koje smo si u nekom projekcijskom razdoblju stavili", rekao je jučer ministar financija, podsjećajući da je kod cijena goriva bilo nekoliko psiholoških granica - nekada je ona bila 7 kuna po litri, pa 8 kuna, a sada i 10 kuna po litri. 
 
"Mi imamo mehanizme, ako do toga dođe, ako procijenimo da je potrebno, država uvijek može na taj način uskočiti. Međutim, ne bih u ovom trenutku to ništa najavljivao, o trošarinama ćemo također u sklopu cjelokupnog novog paketa poreznih izmjena gledati", rekao je Marić.
 
Dodaje kako pri tome treba uzeti u obzir i početak turističke sezone."Početak je turističke sezone, dolazi velik broj stranaca u Hrvatsku, tako da nemojmo ni taj element zanemariti po pitanju cijena trošarina", rekao je.
 
Cijena nafte na najvišoj razini od 2014. godine
 
Cijene nafte na međunarodnim tržištima prošli je tjedan porasla šesti tjedan zaredom pa je na londonskom tržištu cijena dosegnula nove najviše razine u tri i pol godine, što je posljedica oštrog pada proizvodnje u Venezueli, jačanja globalne potražnje i najave ponovnog uvođenja sankcija Iranu od strane SAD-a.
 
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, prvi put od studenoga 2014. godine, probila i iznad 80 dolara. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,8 posto, na 71,30 dolara.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara