Da! Sada je sasvim jasno, HDZ uvodi obvezni vojni rok i želi da radosno primite tu vijest

Da! Sada je sasvim jasno, HDZ uvodi obvezni vojni rok i želi da radosno primite tu vijest

Ilustracija: Index (Davor Javorovic, Kristina Stedul Fabac/PIXSELL)

"ŽELI li ministar obrane Damir Krstičević, odnosno HDZ-ova vlada, uvesti obvezni vojni rok?" glavno je pitanje nakon što su u četvrtak u saboru u prvom čitanju prošle izmjene Zakona o obrani. Analiza Indexa pokazala je da HDZ, iako uporno opovrgava da uvodi obvezni vojni rok, čini upravo to. Uz nekoliko malih promjena.

Naime, obvezni vojni rok više se neće nazivati tako nego ''temeljno vojno osposobljavanje'', no građani će se, kao i prije, morati odazivati pozivima u vojsku. Isto tako, uvodi se obveza služenja u pričuvnom sastavu koji se dijeli na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu. Što je to nego obvezno služenje? 

Da ne bi bilo zabune, vlada je najavila da će raditi na "vraćanju dostojanstva vojnog poziva radi većeg interesa za pristup u Oružane snage". No krenimo redom.

 

Raspad sistema 2007. godine, nitko nije htio ići u vojsku

Obvezni vojni rok, koji je trajao šest mjeseci, prestao je važiti od početka 2008. godine. U saboru su naime u srpnju 2007. godine donesene izmjene Zakona o obrani pa se novake više nije pozivalo na obvezno služenje vojnog roka. Na čelu ministarstva obrane bio je HDZ-ov Berislav Rončević. Službeno objašnjenje bila je daljnja profesionalizacija Hrvatske vojske zbog skorog ulaska Hrvatske u NATO.

Neslužbeno, problem je bio u činjenici što gotovo dvije trećine mogućih novaka nije odlazilo u vojsku, a taj omjer se sa svakom novom generacijom povećavao. Svaki treći novak odlazio je na civilno služenje vojnog roka, a velik dio proglašen je nesposobnim za služenje vojnog roka. Primjerice, kod zadnje generacija koja je služila vojni rok bilo je pozvano 25 tisuća novaka, a javilo se njih 2500.

Hrvatska nije ukinula vojni rok nego je samo zamrznula pozive u vojsku

Isto tako, loši životni uvjeti u vojarnama, kao i loša obuka, doveli su do toga da su i u samom MORH-u shvatili kako obvezni vojni rok nema prevelikog smisla. MORH je odlučio primati 200 dobrovoljnih ročnika na godinu, a Zakon je ostavio mogućnost pozvati neke generacije na služenje. Tako unatoč uvriježenom mišljenju kako je Hrvatska ukinula vojni rok to naprosto nije istina. Zakonom iz 2007. godine obvezni vojni rok je samo zamrznut.

U travnju 2009. godine Hrvatska je postala punopravna članica NATO-a, a u političkom mainstreamu gotovo nitko nije ozbiljno provlačio ideju povratka obveznog služenja vojnog roka.

Ideja je ponovno uvedena od strane HDZ-a prije otprilike tri godine i to tijekom predsjedničkih izbora. U prosincu 2014. godine tijekom drugog kruga predsjedničkih izbora Ivo Josipović bio je rezolutno protiv uvođenja vojnog roka tvrdeći kako se vojska mora profesionalizirati.

Kolinda vraća obvezni vojni rok u politički mainstream

S druge strane, Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je ideju tzv "kratkog vojnog roka". Bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a objašnjavala je tada kako bi obvezni boravak u vojsci mogao biti plaćen i to po sličnom principu kao što je stručno osposobljavanje. Ministarstvo obrane reagiralo je na takve najave tvrdeći kako nemaju dovoljno financijskih sredstava, a niti potrebna sredstva u smislu opremljenosti devastiranih vojarni koje su ostale u sastavu MORH-a.

No najave Grabar-Kitarović nitko nije ozbiljno shvaćao, kao uostalom ni onu da će se preseliti s Pantovčaka. Štoviše, svega nekoliko mjeseci nakon izborne pobjede predsjednica je sama govorila kako obvezni vojni rok nije bio dio njenog programa nego samo "politička zamisao". No tada je jasno dala do znanja da od ideje neće odustati nego će raditi na "stvaranju pretpostavki da se ona i ostvari".

A pretpostavke su se svodile na dodatnih 500 milijuna kuna proračunu MORH-a, sređivanje vojnih objekata u kojima bi se služio vojni rok, dodatna zapošljavanja do 2000 instruktora te rad na tome da mladi, za razliku od prije, budu zainteresirani za služenje vojnog roka. Vrijeme će pokazati kako upravo posljednje najave iz kabineta ministra Krstičevića pokazuju da se na tome konkretno radilo.

Više vojske nam treba i zbog velikosrpskih ambicija!?

Otprilike u to vrijeme, a riječ je o početku 2015. godine, počela se gurati ideja kako je 15 do 16 tisuća aktivnih vojnika premalo i da nam treba puno više ljudstva. Iza te mantre stajala je radikalna desnica tvrdeći kako nam treba više vojske zbog rastućeg terorizma, nikad ugašenih velikosrpskih ambicija te zbog izbjegličkog vala. Tu ideju posebno su gurali Karamarkovi HDZ-ovci poput zastupnika Steve Culeja, ali i njihovi sateliti okupljeni u Domoljubnoj koaliciji. Počelo se intenzivno govoriti o ugrozi hrvatskih granica, prije svega zbog izbjegličkog vala.

No te 2015. godine na vlasti je još uvijek bila vlada Zorana Milanovića kojoj nije padalo na pamet vratiti obvezni vojni rok. Situacija se, naravno, promijenila dolaskom vlade Orešković-Karamarko-Petrov, odnosno dolaskom na vlast koalicije HDZ-a i Mosta. Iako je Tomislav Karamarko u kampanji naglašavao kako je ideja predsjednice o povratku obveznog vojnog roka zapravo vrlo dobra, tek se na prijedlog HSP-a AS i Mosta na saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost raspravljalo o vraćanju obveze služenja vojnog roka.

Za obvezni vojni rok oni koji su oslobođeni vojske

Tada je u javnom prostoru ideja naišla na salvu osuda prije svega jer se otkrilo kako je baš Ivan Tepeš, tadašnji šef HSP-a AS, služio civilnu vojsku. Cijelo to vrijeme vladajući nisu davali odgovor na pitanja - koliko će to koštati i kako to platiti?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Padom te vlade na čelo HDZ-a dolazi Andrej Plenković koji također nije bio polaznik obveznog vojnog roka, no s jednakom željom i političkim programom za povratak obveznog vojnog roka.

"Narod voli hrvatsku vojsku, vojnim rokom bi se oružane snage popularizirale i učinile atraktivne mladim ljudima i novim generacijama koje se ne sjećaju Domovinskog rata", najavio je Plenković.

Izborom Damira Krstičevića kao ministra obrane Grabar-Kitarović napokon dobiva saveznika za uvođenje obveznog vojnog roka. No sama ideja obveznog vojnog roka i dalje nije padala na plodno tlo u hrvatskoj javnosti pa su glavni akteri iz HDZ-a počeli mijenjati pristup.

Hrvatska vojska kao topovsko meso

U veljači prošle godine Kitarović govori o tome kako vojni rok ne bi trebao biti nešto što se mora odraditi za državu, nego nešto što je moderno koncipirano i za što se dobije određena naknada. Naime, o obveznom vojnom roku počelo se govoriti kao o mjeri pomaganja mladima tako da se vojni rok izjednači sa stručnim usavršavanjem te da tako bude i plaćen.

U to vrijeme u javnost je procurio i koncept takvog modernističkog pristupa pohađanju vojnog roka. Naime, koncept se svodio na to da se ne bi išlo na velika specijalistička znanja nego samo na rukovanje pješačkim naoružanjem i to prije svega gađanje iz automatskog naoružanja plus prva pomoć i korištenje zaštitne maske. Nakon toga bi, po tom konceptu, trebala postojati mogućnost dragovoljne dodatne obuke.

Radnička fronta zbog ovih najava organizirala je i prosvjed protiv uvođenja obveznog vojnog roka.

"Ne želimo biti topovsko meso za tuđe interese!" bila je poruka prosvjednika ispred sjedišta Ministarstva obrane.

Nije vojni rok nego vojno osposobljavanje

Krstičević u lipnju prošle godine ideji obveznog uvođenja vojnog roka daje potpuni politički makeover. Naime, on je rekao kako "više ne postoji namjera uvođenja vojnog roka". No iz onog što je rekao kasnije bilo je potpuno jasno kako se od obveznog vojnog roka ne odustaje, nego mu se samo mijenja ime.

"Želimo sustav, razmatramo temeljno vojno osposobljavanje – to se ne zove vojni rok, nego temeljno vojno osposobljavanje, koje bi bilo do mjesec dana", rekao je Krstičević u lipnju prošle godine dodajući da onaj tko želi nastaviti to čini kao dobrovoljac te ide na daljnje vojno osposobljavanje od dva mjeseca. Nakon toga, pojasnio je Krstičević, ide se na tromjesečno specijalističko vojno osposobljavanje. Naime, to je Krstičević rekao na saborskom Odboru za obranu kada je predstavljao tada još nedovršenu Strategiju nacionalne sigurnosti RH.

Rado će Hrvat u vojnike?

"Uz postojeći program dragovoljnoga vojnog osposobljavanja, uvest će se programi osposobljavanja i aktivnosti koji će razvijati sigurnosnu kulturu kod šire populacije, posebno mladih osoba, te jačanje svijesti kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakog državljanina i cjelokupne zajednice", stoji u toj Strategiji.

Prava bura nastala je u četvrtak u saboru gdje su zastupnici u prvom čitanju prihvatili Zakon o službi u OS RH i obrani. Iz tog zakona posebno je bitan jedan dio.

"Omogućit će se vraćanje dostojanstva vojnog poziva radi većeg interesa za pristup u Oružane snage te će pridonijeti povećanju sigurnosti i zaštite Republike Hrvatske i njezinih građana, kroz promicanje vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata", stoji u Zakonu koji obuhvaća nekoliko područja i to jasnije utvrđivanje prava i obveza pričuvnog sastava, mogućnost pokretanja dodatnih sadržaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti, unaprjeđivanje obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane, uporabu i korištenje Oružanih snaga RH.

Nisu to više "mala vrata"

Isto tako, izmjenama se jasno propisuje obveza služenja u pričuvnom sastavu. Pričuvni sastav Oružanih snaga (OS) dijelio bi se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska na nerazvrstanu i razvrstanu.

Oporba smatra kako je ovo zapravo povratak obveznog služenja vojnog roka, ali na mala vrata. No ipak nisu u pravu.

Ne radi se o "malim vratima" nego o provođenju plana i programa objavljenog još krajem 2014. godine.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara