DAN ANTIFAŠISTIČKE borbe, 22. lipnja, u spomen na osnivanje Prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe prije 82 godine, obilježen je u Spomen-parku Brezovica kod Siska.

Ana Šimpraga, izaslanica predsjednika vlade i potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava, rekla je da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost, koje je spajao jedan cilj - pobjeda nad fašizmom i uspostava mira."

Istaknula je da je uvijek je važno ponovno govoriti o tome, i to zbog onih koji relativiziraju zlo fašizma i ustaštva dovodeći u pitanje namjere partizanskog pokreta, a osobito zbog mladih.

"Iako je danas riječ antifašizam za neke izgubila svoje značenje, pa je čak i pogrdna, suvremeni antifašizam nema za cilj samo čuvati uspomene nego se boriti za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica", dodala je.

Šimpraga: Vrijeme je da se bolje vrednuje doprinos otpora nacizmu; Ikić-Baniček: Nema srednjeg puta između fašizma i antifašizma

Šimpraga smatra da, premda razdoblje Drugog svjetskog rata i dalje izaziva snažne emocije i podjele u društvu, vrijeme je da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos otpora nacizmu, prisjetimo se nevinih  žrtava, što možemo ako se svi zajednički suočimo s nekada teškim i bolnim pitanjima.

Izaslanica hrvatskog predsjednika Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, rekla je da su partizani, za razliku od fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i jedinstvo, a za brata su bez obzira koje je vjere i nacije bili spremni i umrijeti, no simbolički podržavati partizane nije dovoljno.

Zapitala se kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj "zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije navodnim žrtvama Bleiburga zapravo slave i veličaju zločince i najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj."

"Zar je morala časna i odgovorna Austrija poslati simboličnu poruku Hrvatskom saboru zabranom tog bala vampira koja zapravo znači - vi Hrvati niste normalni s time što radite kod nas u Austriji", dodala je.

Ikić Baniček ističe kako je biti heroj 1941. značilo otići u šumu i boriti se do pobjede ili smrti, alternativa nije postojala, niti postoji danas. "Nema srednjeg puta između antifašizma i fašizma, ne možemo jedan dan pjevati 'Po šumama i gorama', a drugi dan se pozdravljati ustaškim pozdravom", poručila je.

Katičić: Predsjednik Tuđman bez dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav

Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, rekao je da se Hrvatska našla na strani pobjedničke, antifašističke koalicije, na što svi moramo biti ponosni.

"Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman,  i sam sudionik antifašističkog pokreta, bez ikakve je dvojbe uvrstio  antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe u kalendar državnih blagdana, a tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je u temelju samostalne Hrvatske i u kojem smo pobijedili još jedan oblik jednoumlja, velikosrpskog", napomenuo je

"Danas je Hrvatska moderna država temeljena na slobodi, jednakosti i pluralizma koja kao civilizacijski doseg njeguje kulturu sjećanja na nevine žrtve svih režima i zasniva se na vladavini prava, poštuje slobodu pojedinca i manjinska prava te se protivi svakom ekstremizmu", dodao je.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da u državi nešto nije u redu ako se, dok se obilježava partizanska borba, pojavljuju grafiti s ustaškim pozdravima.

Habulin: Ustašofilske tendencije sve agresivnije, treba se oduprijeti povijesnom revizionizmu

Za njega je to "izraz politikanskog licemjerja, plašt kojim se želi prekriti sve prisutnije i sve agresivnije ustašofilske tendencije" pri čemu, dodao je, ne misli samo na skandiranje na stadionima nego i zlosretnu kombinaciju pasivnosti službene politike s jedne strane i iznimno jake aktivnosti na polju obrazovanja, publicistike i medija.

"Danas se događaju stvari koje su nam u prvim godinama neovisne Hrvatske bile nezamislive, mada je upravo tada počelo koketiranje s povijesnim revizionizmom. To nije, kako nam vole posprdno docirati, razglabanje o ustašama i partizanima nego otvaranje pitanja što smo do sada radili i zašto dopustili da stvari dođu do točke na kojoj su danas i kamo sve to vodi", ustvrdio je Habulin.

Ocijenio je da je krajnje vrijeme "da se odupremo povijesnom revizionizmu koji je ušao u sve sfere života i zatražimo od države da konkretnim potezima dokaže da zaista jest ono što tvrdi i u svom Ustavu, primjerice zakonskom zabranom i sankcioniranjem isticanja fašističkih, ustaških, nacističkih i četničkih obilježja", naglasio je.

Na svečanosti su bili, među ostalima, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, izaslanstvo SDP-a s predsjednikom Peđom Grbinom, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora i lokalne vlasti.

Svečanost je uveličao Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga RH.