Nakon 19 godina Dan državnosti opet je 30. svibnja. Građani ne mogu spajati praznike

Nakon 19 godina Dan državnosti opet je 30. svibnja. Građani ne mogu spajati praznike
Foto: Wikipedia

NAKON 19 godina Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja, na dan kada je 1990. konstituiran prvi demokratski izabran sabor. U Hrvatskoj se Dan državnosti obilježavao 30. svibnja sve do 2001. godine kada je na inicijativu HSLS-ova zastupnika Ive Škrabala promijenjen Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima te kao novi Dan državnosti ustanovljen 25. lipnja.

Odluku o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja vlada je objavila u listopadu prošle godine u sklopu predstavljanja novog kalendara blagdana. Premijer Andrej Plenković tad je rekao da je taj dan svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja Hrvatske.

"Upravo je ovaj 30. svibnja svojevrsni dan demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu. Ideja je da u 2020., kad će biti 30. obljetnica tog prvog 30. svibnja, stvari stavimo na svoje mjesto. Vjerujemo da će 30. svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi", ustvrdio je u listopadu Plenković.

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajali su iz vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački sabor.

U subotu se obilježava Dan državnosti

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je u ponedjeljak da će se Dan državnosti u subotu dostojanstveno obilježiti.

"Dan državnosti se vraća i obilježit ćemo ga dostojanstveno, ići ćemo na Mirogoj, nakon toga će biti sveta misa, događanje na Markovu trgu, navečer koncert u HNK", rekao je Jandroković.

"Radujem se što smo vratili 30. svibnja kao Dan državnosti jer je taj dan ostao u srcima naših ljudi. Nažalost, nespretnom odlukom tadašnje SDP-ove koalicije s početka 2000. izgubilo se to obilježavanje", rekao je.

Potvrdio je da ove godine, zbog epidemije koronavirusa, neće biti Dana otvorenih vrata, manifestacije za koju su građani pokazivali veliko zanimanje, jer im je omogućavala obilazak sabora i susret s njegovim predsjednikom i zastupnicima.

Saborski zastupnici HDZ-a Željko Reiner i Miroslav Tuđman lani su nakon odluke o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja poručili da je vlada promijenila datum kako bi građani znali koji je glavni dan obilježavanja hrvatske države kao što su, navode, znali do 2001. godine.

Na raniju konstataciju SDP-ovog zastupnika Peđe Grbina da je važnije kada je HDZ osvojio vlast, nego dan kad je Hrvatska dobila neovisnost i da će to biti stranački blagdan, Reiner je rekao da se 8. listopada ne ubija nego ostaje spomendan.

Reiner: Vlada SDP-a oduzela je blagdan narodu, ljudi su prestali imati emocionalan naboj

"To je važan datum, no čini mi se da ste podlegli politiziranju SDP-a koji će u bilo čemu, što se god radi, naći mane. Da je 30. svibnja datum koji je HDZ-ov, na temelju čega? Zar je sjednica prvog demokratski izabranog sabora, višestranačkog, stvar samo HDZ-a? Pa i SDP je bio u tom saboru, nisu tada sjedili u Maksimiru za to vrijeme. I druge stranke bile su tada u saboru, to je prijelaz iz jednostranačkog autoritativnog sustava u sustav demokracije, to nije stvar jedne stranke, nego cijele države. To je nešto što je narod želio i što im je bilo oduzeto od strane vlade koju je vodio SDP", poručio je Reiner.

Napomenuo je da se do 2001. godine taj blagdan ukorijenio u narodu, "narod ga je prihvatio, vladalo je oduševljenje, entuzijazam, organizirali se skupovi, vijorile se zastave, ali je, nažalost, to 2001. promijenjeno pa smo postali valjda jedina zemlja u svijetu u kojoj građani nisu znali koji je to glavni državni blagdan, je li to 25. svibnja, 30. svibnja, 8. listopada ili neki drugi".

"Nakon te promjene ljudi su prestali imati emocionalni naboj prema bilo kojem od tih datuma i, nažalost, mogli ste i sada vidjeti za Dan neovisnosti, tek poneka kuća je imala zastavu, sve se svelo na prilično nisku razinu, a ne na ono što samosvjesna država ima", komentirao je lani Reiner.

Međutim, brojnim građanima vraćanje ovog datuma ne odgovara jer bi mnogi naime, proteklih godina iskoristili Dan državnosti za spajanje s Danom antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i također je neradni dan.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara