ZA 472 tisuće učenika hrvatskih osnovnih i srednjih škola u ponedjeljak počinje nova školska godina, u kojoj će više od osam tisuća učenika i dvije tisuće učitelja biti uključeno u eksperimentalni program Škole za život koji se počinje provoditi u 48 osnovnih i 26 srednjih škola.

Skoro 40 tisuća prvašića

U školsku godinu 2018./2019. kreće ukupno 320 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 39 tisuća prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 152 tisuće učenika.

Prema trenutačnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u prvi razred srednjih škola upisano je oko 38 tisuća učenika, od čega 11 tisuća u gimnazije, a 27 tisuća u strukovne škole.

Porast zanimanja za strukovne škole

Omjer upisanih učenika u gimnazije i strukovne škole približno je jednak kao i prošle godine, no ove je godine zabilježen blagi porast interesa za strukovna zanimanja, posebice za neka deficitarna trogodišnja zanimanja u sektoru Turizma i ugostiteljstva – konobar i kuhar, te u sektorima Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje, Promet i logistika te Šumarstvo, prerada i obrada drva.

U Školi za život 8396 učenika

Najveća novost u ovoj školskoj godini, eksperimentalna faza kurikularne reforme pod nazivom Škola za život, u 48 osnovnih i 26 srednjih škola donijet će nove metode poučavanja i vrednovanja, koje podrazumijevaju odmicanje od podataka i činjenica prema rješavanju problema i poticanju kritičkoga razmišljanja. Osim toga, uvode se okviri za rad s darovitom djecom te okviri za rad za djecu s poteškoćama.

Škola za život obuhvatit će ukupno 8396 učenika koji će, prema najavama, imati trideset posto lakše torbe, s obzirom na to da eksperimentalni udžbenici naglasak stavljaju na digitalnu komponentu. Učitelji će, pak, njih 2061, koliko ih je uključeno u ovu eksperimentalnu fazu kurikularne reforme, imati znatno više autonomije u poučavanju.

Škola za život primjenjivat će se u prvim i petim razredima osnovnih škola te u prvim razredima gimnazija u svim predmetima, u sedmim razredima u biologiji, kemiji i fizici, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima.

U 5. i 6. razredu obavezna informatika

Sve učenike petih i šestih razreda od ove godine čeka obavezna informatika prema novom kurikulumu za koji su se učitelji i nastavnici educirali od siječnja. Što se tiče opreme škola za nastavu informatike, MZO je u okviru Cjelovite kurikularne reforme opremilo prvih 218 škola u ukupnom iznosu od 10,5 milijuna kuna, a u drugome valu bit će opremljene 673 škole kojima je dodijeljeno 26 milijuna kuna.

Osim toga, u sklopu srednjoškolskoga obrazovanja provodi se eksperimentalni program dualnog obrazovanja za četiri kvalifikacije – prodavač, staklar, dimnjačar i kozmetičar u ukupno 11 škola.

Ove školske godine nastava će trajati do 14. lipnja, osim za maturante kojima nastava završava 22. svibnja. Prvo polugodište traje do 21. prosinca 2018., a drugo polugodište počinje 14. siječnja 2019.

"Poštujte naše znakove"

U povodu početka nove školske godine, policija je pozvala vozače da poštuju prometne propise i ograniče brzinu kako bi mogli na vrijeme reagirati na sve opasnosti i incidentne situacije oko škola u koje danas kreće oko 40.000 prvašića u Hrvatskoj.

U blizini škola policija će tijekom cijele godine, a posebno u rujnu, kontrolirati brzinu i nepropisno parkiranje te kažnjavati neodgovorne vozače, istaknuto je na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije, na kojoj je predstavljena preventivno-edukativna akcija "Poštujte naše znakove" koju MUP provodi već tradicionalno, od 1995. godine, na početku svake nove školske godine.

Poseban apel upućen je roditeljima-vozačima da djecu prevoze isključivo u sigurnosnim stolicama, s obzirom da djeca najviše stradavaju u automobilima svojih najbližih, a znatno manje kao pješaci ili biciklisti.

60 posto djece strada u automobilima

Naime, po policijskim podacima, 60 posto djece stradale u prometu bilo je u automobilima, 30 posto su bili pješaci, a ostalo većinom biciklisti, rekao je voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Josip Mataija.

Mataija se osvrnuo i na crni val teških prometnih nesreća koji je pogodio Hrvatsku zadnjih dana te u tom kontekstu iznio podatke da broj stradalih u prometu ove godine ne odstupa od 2017., a broj prometnih nesreća u prvih sedam mjeseci manji je nego lani.

"Ove godine bilo je 18.000 prometnih nesreća u kojima je poginulo 175 osoba. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj nesreća je manji, a broj smrtno stradalih isti", ustvrdio je Mataija.

Ove godine u prometu je poginulo dvoje djece

Statistika pokazuje i da je ove godine u prometu poginulo dvoje djece - jedno dijete kao vozač bicikla i drugo kao putnik u vozilu, što je za 60 posto manje nego u istom razdoblju 2017.

U sklopu akcije policijski će službenici organizirati kraća obraćanja prvašićima u svim osnovnim školama na temu njihovog što sigurnijeg sudjelovanja u prometu te im podijeliti i prigodne poklone - reflektirajuće kišne kabanice.

Sigurnost djece je odgovornost odraslih

Da je sigurnost djece odgovornost odraslih istaknula je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević koja je također pozvala na oprez i poštivanje prometnih pravila vozače, roditelje i prijevoznike. Apel je uputila i jedinicama lokalne samouprave da urede prometnu infrastrukturu oko škola – rasterete prometnice, osiguraju sigurne semaforizirane pješačke prijelaze, nogostupe, ali isto tako i sigurne i dobre biciklističke staze.

Kako pomoći djetetu prvi dan škole

Hoće li moje dijete biti dobar učenik i hoće li imati prijatelje? Hoće li mu se svidjeti učiteljica i hoće li voljeti školu? Sva ova pitanja roditelje prvašića muče više od nabave školskog pribora, obuće i odjeće. Što roditelji mogu učiniti kako bi adaptacija na školu prošla sa što manje stresa, govori Maria Tomić Preiner, psihologinja i socijalna radnica.

“Vrlo je važno da roditelji djecu zaraze svojim optimizmom i svojim pozitivnim pričama o školi. Mogu im ispričati kako je izgledao njihov prvi dan škole te zabavna i zanimljiva iskustva iz klupa", rekla je za Prvi.hr Tomić Preiner.

Neka znaju gdje im je škola

"Malim će školarcima pomoći i da prošeću s roditeljima kraj buduće škole, vide kako to izgleda te da aktivno sudjeluju u nabavi školskog pribora. Isto tako bi bilo korisno da roditelji s djecom prođu predmete koje će imati, na primjer, da kažu da će na hrvatskom učiti puno pjesmica, da će ih matematika naučiti kako da kupe svoju prvu čokoladu”, objasnila je Tomić Preiner.

Treba jačati samostalnost kod djeteta

Roditelji djeci moraju biti uvijek na pomoći, no istovremeno ih moraju naučiti kako biti samostalni, napominje naša sugovornica.

“Mislim da se djecu od prvog dana moramo učiti odgovornosti te da roditelj tu mora biti samo moderator. Treba jačati samostalnost kod djeteta, ali mu i dati osjećaj sigurnosti da će dobiti pomoć kada mu zaista zatreba”, kaže psihologinja. Mnoge roditelje brine i socijalna prilagodba djece - hoće li se uklopiti u kolektiv i steći prijatelje. Tu ne smijemo nikako zaboraviti da su djeca ogledalo svojih roditelja.

"Nije bitno imati puno prijatelja"

"Mi roditelji često zamaskiramo činjenicu da smo povučeniji tip osobe, a od svoga djeteta očekujemo da bude društven, veseo i okružen s mnogo vršnjaka. Važno je ne potencirati kod djeteta da se mora družiti sa svima.

Nije bitno imati puno prijatelja. U konačnici, kad odrastemo, pravih prijatelja ostaje dvoje-troje", kaže psihologinja.

Također, sramežljivu djecu treba poticati da se oslobode straha od javnog nastupa, neka dignu ruku kada nešto znaju i neka se ne srame pogrešaka.

Svojim mališanima naglasite da se i druga djeca boje novih situacija u životu. I to je tek prva stepenica, od mnogih, koja ih tek čeka u životu.

Sretno prvašići!