DANAS će na Sudu BiH biti okončano jednogodišnje suđenje čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku po optužnici koja ga tereti za neprovođenje odluka visokog predstavnika, a Dodik i njegovi najbliži suradnici zaprijetili su "radikalnim mjerama" bude li on proglašen krivim i osuđen.

Posljednje ročište u postupku protiv Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića predviđeno je za iznošenje završnih riječi tužiteljstva i obrane. Bude li to okončano tijekom dana, sutkinja Sena Uzunović presudu može objaviti odmah ili najkasnije u roku od tri radna dana, odnosno do najkasnije do 25. veljače. 

Dodik i Lukić optuženi su jer su 2023. godine omogućili objavljivanje u Službenom glasniku dva zakona koje je donio parlament RS, iako ih je visoki predstavnik Christian Schmidt prije toga poništio.

Tužiteljstvo BiH protiv njih je zbog toga u kolovozu 2023. podignulo optužnicu, a suđenje je počelo u veljači 2024. godine.

Sutkinja: Dodik usporavao suđenje

Sutkinja Sena Uzunović odbacila je prošlog mjeseca njegov zahtjev da proces krene ispočetka jer je prethodno ročište održano još 5. prosinca prošle godine.

Dodik se 29. siječnja na Sudu BiH pojavio prvi put nakon što je 9. prosinca prošle godine na jednoj privatnoj klinici u Beogradu podvrgnut operativnom zahvatu zbog uklještenja jednjaka. Sutkinja Uzunović ranije je uvažila mišljenje liječnika kako mu je nakon otpuštanja iz bolnice potreban višetjedni oporavak tijekom kojega ne bi mogao putovati na ročišta u Sarajevo.

Aktualni predsjednik RS tražio je da se zbog prekida dužeg od mjesec dana cijeli proces vrati na početak odnosno da se ponovo čita optužnica te izvode svi dokazi i ponove iskazi svjedoka, što u takvim slučajevima dopušta zakon o kaznenom postupku, no sutkinja Uzunović taj je zahtjev otklonila.

"Zahtjev obrane da se dokazi ponovo izvode su u kontekstu odugovlačenja procesa", kazala je sutkinja podsjećajući kako su u dosadašnjem tijeku postupka ročišta opetovano otkazivana na Dodikove zahtjeve, što je značajno usporilo suđenje.

Dodik se nakon toga potužio da su mu ugrožena ljudska prava, a tvrdio je i kako je pod neprekidnim javnim pritiskom.

Do pet godina zatvora i automatska smjena

U BiH je nepoštivanje odluka visokog predstavnika kazneno djelo za koje se može dobiti do pet godina zatvora, a osuđujuća presuda u Dodikovu bi slučaju značila i automatsku smjenu s dužnosti predsjednika RS.

Dodik se u ponedjeljak navečer iza zatvorenih vrata u Banjoj Luci sastao s najbližim suradnicima kako bi odlučili što će poduzeti bude li on osuđen.

Nakon toga sastanka medijima je dostavljeno priopćenje puno prijetećih najava u kojima je očekivana presuda Dodiku označena "državnim udarom".

"Narodna skupština, vlada i sve institucije RS djelovat će na način da će donijeti radikalne odluke kao odgovor na bilo koju presudu Suda BiH. Također, svi predstavnici srpskog konstitutivnog naroda u RS na razini BiH, kao i svi zaposleni u tijelima BiH, povući će se iz zajedničkih institucija i prekinuti rad", stoji u priopćenju.

Dodik i njegovi suradnici među kojima je i predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović konstatirali su kako je "bilo kakva" presuda Suda BiH pravno nasilje i predstavlja državni udar na BiH i RS te stoga RS na to "neće ostati nijema".

Podržali ga Vučić i Orban

U Dodikovu je zaštitu stao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je kazao kako se nada "mudrim odlukama" suda da ne bi došlo do dalje destabilizacije BiH.

Sličnu je potporu Dodik dobio u ponedjeljak i u Budimpešti od mađarskog premijera Viktora Orbana koji je nakon sastanka dvojice političara kazao kako sada trebaju prestati "politički napadi" na Dodika i da ga "treba prestati kažnjavati".

Dodik je pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, a prve kaznene mjere uvedene su mu još 2017. godine i to zbog ugrožavanja provedbe Daytonskog sporazuma.

Popis sankcioniranih osoba iz njegova kruga istomišljenika od tada je značajno povećan, a zadnje su sankcije izrečene njegovu ministru unutarnjih poslova Siniši Karanu u siječnju.

Američka je administracija tada objavila kako je Karan bio aktivno uključen u radnu skupinu čiju je uspostavu naložio Dodik sa zadaćom pripreme operativnih planova za odcjepljenje RS od BiH.