ZA RAZLIKU od Slovenije i niza drugih europskih zemalja, hrvatsko se gospodarstvo i u prvom ovogodišnjem tromjesečju uspjelo održati iznad vode.

Prema danas objavljenim prvim procjenama državne statistike, gospodarska je aktivnost u Hrvatskoj u prva tri ovogodišnja mjeseca bila 0,4 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, slovenski je bruto domaći proizvod (BDP) potonuo, kako su pokazali podaci statističkog ureda u Ljubljani, 2,3 posto.

Nagovještaj teških vremena

Tu je, međutim, dobrim vijestima kraj. Već su i podaci DZS-a za prvi ovogodišnji kvartal nagovijestili da dolaze vrlo teška vremena jer je hrvatski BDP u prva tri ovogodišnja mjeseca, od kojih smo drugu polovicu ožujka proveli u karanteni, bio 1,2 posto manji nego u posljednjem lanjskom tromjesečju. Podaci za travanj još su alarmantniji i potvrđuju snažan pad gospodarske aktivnosti zbog epidemije koronavirusa. Tako je promet u trgovini na malo u travnju realno potonuo čak 25,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je, kako ocjenjuju u HGK, najbrža dinamika pada u novijoj hrvatskoj povijesti.

U travnju je snažan pad imala i industrijska proizvodnja koja je bila 11 posto manja nego u travnju prošle godine, pokazuju podaci DZS-a. 

"Hrvatsko je gospodarstvo počelo usporavati još i prije pojave koronavirusa. Čak i da se nije pojavio taj vanjski šok, u ovoj bismo godini imali u najboljem slučaju stagnaciju. Sada je jasno da ćemo imati recesiju, pitanje je samo koliko će dubok biti pad u 2020. godini, iznad ili ispod 10 posto", upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Najava dvoznamenkastog pada BDP-a u 2020. godini

"Podaci za travanj pokazali su velik pad i industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo. To je, bojim se, najava dvoznamenkastog pada BDP-a u ovoj godini. Sve će, naravno, na kraju ovisiti o epidemiološkoj situaciji pa ako nešto izvučemo od turističke sezone, pad će na razini godine možda biti i nešto manji, odnosno jednoznamenkasti", poručuje makroekonomist Goran Šaravanja. 

I Novotny i Šaravanja ukazuju da je ova godina prepuna nepoznanica. Ipak, nitko ne očekuje da bi Hrvatska u 2020. mogla izbjeći recesiju koja se definira kao pad BDP-a tijekom dva uzastopna kvartala. 

"Jasno je da će drugo i treće tromjesečje biti u znaku pada ekonomske aktivnosti, kao i da će pad u drugom kvartalu, zbog karantene, biti veći od onog u trećem kvartalu. Upitno je kako će se razvijati stvari u četvrtom kvartalu", ističe Šaravanja. Dodaje kako će, osim događaja vezanih uz razvoj koronakrize, na zbivanja u hrvatskoj ekonomiji uvelike utjecati i ono što će se događati s njenim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, poput Italije i Njemačke. 

Čeka li nas dugotrajna recesija?

Novotny, s druge strane, strahuje da bi se Hrvatskoj mogla dogoditi svojevrsna repriza prošle recesije, u kojoj je zemlja, zbog vlastite nespremnosti na promjene, provela punih šest godina. 

"Pad gospodarske aktivnosti je u ovoj godini neminovan, no pravo je pitanje koliko ćemo dugo padati: hoće li to opet biti šest godina ili ćemo stvoriti uvjete za brži rast i oporavak", napominje Novotny.

Članstvo u EU, dodaje, Hrvatskoj svakako ide u prilog i trebalo bi pomoći u amortizaciji pada u ekonomsku provaliju. No glavninu posla ipak ćemo morati sami odraditi. To je posao koji čeka novu vladu. 

"Morat će napraviti iskorak koji bi omogućio jačanje privatnog sektora, što su napravile sve druge zemlje s kojima se volimo uspoređivati. Bez reformi ćemo teško izaći iz krize", zaključuje Novotny.