DANSKA je danas najavila zakon koji će omogućiti protjerivanje većeg broja stranih državljana, uključujući kriminalce, usprkos mogućem pravnom sukobu s Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP). Usred sve strožih stavova o pitanjima azila i migracija u svijetu, razne europske vlade, uključujući Dansku, izrazile su frustraciju načinom na koji je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) sa sjedištem u Strasbourgu često blokirao deportacije.

Danska premijerka Mette Frederiksen danas je kazala da će njezina koalicijska vlada desnog centra djelovati umjesto da čeka da sud promijeni svoje tumačenje Europske konvencije o ljudskim pravima kada je riječ o imigraciji. "Neki možda misle da ovime kršimo konvenciju. Mi to vidimo drukčije", rekla je na tiskovnoj konferenciji.

Frederiksen je pod pritiskom nacionalističkih i protuimigrantskih stranaka kojima raste podrška uoči izbora koji će se održati najkasnije 31. listopada. "Zato što većina zemalja koje podržavaju konvenciju dijeli želju Danske da se promijeni njezina interpretacija, mi sada dodatno postrožujemo pravila", dodala je ministrica, priznavši da bi to moglo dovesti do pravnih sporova.

Uvodi se i električni nadzor

Danska je osobito kritizirala presude ESLJP-a kojima su zaustavljene deportacije zbog obiteljskih veza. Ako budu odobrene, predložene reforme stupit će na snagu 1. svibnja te će olakšati deportaciju stranih državljana osuđenih na godinu dana zatvora ili više zbog teških zločina.

Drugi planovi uključuju uvođenje elektroničkog nadzora za osobe bez boravišne dozvole koje se ne budu prijavljivale sukladno pravilima, ponovno otvaranje danskog veleposlanstva u Siriji odakle dolaze mnogi migranti te imenovanje izaslanika za deportacije.

Kopenhagen također namjerava razmotriti otvaranje prvog centra Europske unije izvan bloka za prijem migranata te intenzivirati provjere boravišnih dozvola izdanih izbjeglicama kako bi utvrdio trebaju li biti ukinute. Podrška za dansku vladu prema anketama povećala se zbog načina na koji je upravljala napetostima vezanim za zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland.

Danska je u prvih 11 mjeseci 2025. dodijelila 839 azila

Ipak, još uvijek je niža od one koju je uživala uoči izbora 2022. Socijaldemokratkinja Frederiksen zauzela je čvršći stav prema imigraciji kada je postala premijerka 2019., a isto su učinile i druge dvije stranke iz vladajuće koalicije.

Danska, koja ima oko šest milijuna stanovnika, dodijelila je 839 azila u prvih 11 mjeseci 2025., a manje od 1000 zahtjeva za azil u godinu dana odobreno je samo tri puta od 1983. Većina tražitelja azila proteklih godina dolazi iz Sirije, Afganistana, Eritreje i Somalije.