NORDIJSKE zemlje, dugo smatrane magnetom za ulaganja u podatkovne centre zbog stabilne klime i obilja obnovljive energije, sada razmatraju ograničenja rasta tih energetski intenzivnih postrojenja jer ih rastuća potražnja za strujom tjera na preispitivanje dosadašnjih politika.

U središtu rasprave našla se Danska, koja se prva od nordijskih zemalja izravno suočila s ovim problemom, nakon što su formiranje nove vlade i nagli porast zahtjeva za priključak na mrežu doveli do obustave novih projekata, piše CNBC.

Otpor prema podatkovnim centrima diljem svijeta

Podatkovni centri diljem svijeta sve se češće suočavaju s otporom zbog zabrinutosti oko potrošnje energije.

U SAD-u je savezna država Maine nedavno zamalo zabranila njihovu izgradnju, dok bi u Pennsylvaniji negativne reakcije mogle naštetiti aktualnim vlastima uoči izbora. Druge države, poput Virginije i Oklahome, razmatraju moratorije.

U Europi su samo dvije zemlje uvele potpune moratorije, Nizozemska i Irska, no obje su u međuvremenu ublažile ograničenja pod određenim uvjetima. Ipak, pritisci na elektroenergetske mreže šire se kontinentom jer procvat umjetne inteligencije dodatno ubrzava elektrifikaciju, već potaknutu energetskom tranzicijom i digitalizacijom.

Energetske "igre gladi"

Danski državni operater mreže Energinet u ožujku je uveo privremenu obustavu novih ugovora o priključku na mrežu zbog, kako je glasnogovornik rekao za CNBC, "eksplozije" zahtjeva za kapacitetom.

Na priključak čeka oko 60 GW projekata, što daleko premašuje vršnu potražnju za električnom energijom u Danskoj od oko 7 GW. Gotovo četvrtinu, odnosno 14 GW, od tih 60 GW potencijalnih novih projekata čine podatkovni centri.

Henrik Hansen, izvršni direktor Udruženja industrije podatkovnih centara (DDI), rekao je za CNBC kako se ne može isključiti produljenje moratorija.

"Moramo biti realni i sagledati što je doista dostupno. Nije moguće samo nekontrolirano sklapati svakakve ugovore o priključku jer energije nema. Moramo se uključiti u ovu raspravu i možda unijeti malo više discipline u vlastitu industriju."

Dodao je da je nagli porast zahtjeva stvorio "fantastičnu" listu čekanja, na kojoj se jaz između dostupnog i traženog sve više povećava. Zbog toga industrija mora pažljivije razmotriti projekte koji možda nisu toliko održivi, te je dodao da udruženje poziva na uvođenje više kriterija kako bi se odredilo tko treba dobiti prioritet i najbrže priključke.

"Snažno se zalažemo za potrebu da se ta lista čekanja 'očisti' i da se razmotre stroži kriteriji u pogledu zrelosti projekta, stvarnih investicijskih odluka, korisnika i društvene vrijednosti", rekao je Hansen. U nekim zemljama, poput Nizozemske, rasprava o tome tko bi trebao dobiti pristup svela se na pitanje što je važnije: podatkovni centar ili bolnica.

Sebastian Schwartz Bøtcher, direktor prodaje za Dansku u tvrtki Schneider Electric, na LinkedInu je ovu raspravu opisao kao "igre gladi energetske politike" između podatkovnih centara i poduzeća, sugerirajući da se pojedine industrije ne bi trebale izdvajati.

S njim se slaže i Tobias Johan Sørensen, viši analitičar u think-tanku Concito, koji smatra da nitko ne bi trebao biti stavljen na kraj liste čekanja, ali da bi trebale postojati različite liste temeljene na nizu kriterija.

Obustava u Danskoj trebala bi trajati tri mjeseca ili dok Energinet ne provede reviziju i ne primijene se nove mjere za povećanje kapaciteta. Iz Energineta su napomenuli da će za donošenje odluka o prioritetima biti potrebni novi politički dogovori i prilagođeni regulatorni okviri. Političke odluke još nisu donesene jer je Danska u procesu formiranja nove vlade nakon općih izbora.

Prije izbora, tadašnji ministar energetike Lars Aagaard izjavio je za lokalne medije da će istražiti mogućnost davanja prioriteta danskim korisnicima, stavljajući podatkovne centre na kraj liste čekanja. "Sumnjam da podatkovni centri i baterijski parkovi, između ostalog, zauzimaju velik dio dostupnog kapaciteta u električnoj mreži", rekao je Aagaard za poslovni medij Finans u siječnju.

"Vrijeme kada su se mogli graditi u tišini je prošlo"

"Vrijeme kada su se podatkovni centri mogli graditi u tišini je prošlo", rekla je Joana Reicherts, direktorica za vladine poslove podatkovnih centara za EMEA regiju u Microsoftu, tijekom panela na konferenciji Data Centers Denmark u Kopenhagenu. Tu su izjavu ponovili i drugi veliki operateri dok se nastoje više angažirati u zajednicama koje se suočavaju sa stvarnošću golemih poslužiteljskih skladišta u svom susjedstvu.

Danska ove godine ima oko 398 MW instaliranog kapaciteta podatkovnih centara, s dodatnih 208 MW u izgradnji. Prema Udruženju DDI, predviđa se da će taj kapacitet do 2030. narasti za 1.2 GW. Veliki svjetski operateri čine 60% trenutnog kapaciteta Danske.

"Ne možete čekati unedogled", rekla je u intervjuu za CNBC Diana Hodnett, globalna direktorica u Googleu.

Kada nema sigurnosti da će moratorij biti ukinut za tri mjeseca, a ishod je nejasan, dolazi do trenutačnog okretanja drugim tržištima, rekla je, ističući potrebu za brzim djelovanjem kako bi se opslužili korisnici. "Nisam sigurna shvaćaju li vlade i operateri prijenosnih sustava koliko se brzo to može dogoditi", dodala je Hodnett.

Pernille Hoffmann, izvršna direktorica za nordijske zemlje u tvrtki Digital Realty, primijetila je kako su se vremena promijenila. "U prošlosti je ovdje uvijek bilo obilje energije, tako da to nikada nije bio problem. Sada vidimo ovu ogromnu potražnju koja dolazi i od podatkovnih centara, a koja uopće nije usklađena s distribucijskom mrežom. To se mora riješiti", rekla je.

Prilika za novi regulativni okvir

Na pitanje hoće li privremena obustava biti produljena, odgovorila je: "Bojim se da hoće, ali nadam se da neće."

"Ako ne možete smjestiti svoja radna opterećenja umjetne inteligencije u Danskoj, jednostavno ćete ih premjestiti negdje drugdje. To vrijedi i za Dansku, ali i za nordijske zemlje kao regiju. Ako ne budemo mogli osigurati kapacitete potrebne za implementaciju umjetne inteligencije, ona će se preseliti", upozorila je.

Neki se nadaju da će situacija u Danskoj dovesti do novih propisa koji mogu poslužiti kao primjer ostatku regije i Europe. Glavni operativni direktor Energineta, Soren Dupont Kristensen, rekao je da se privremena obustava može smatrati "prozorom mogućnosti" za preispitivanje regulative.

Irska je ublažila svoj moratorij krajem prošle godine, što je dovelo do "jednog od najsveobuhvatnijih regulatornih okvira u Europi za upravljanje velikim potrošačima energije", rekao je Alistair Speirs, generalni direktor za Azure infrastrukturu u Microsoftu, koji između 2023. i 2027. planira uložiti 3 milijarde dolara u danske podatkovne centre.

"Naša ulaganja su odgovor na zahtjev naših danskih korisnika koji žele pohranjivati i obrađivati svoje podatke blizu kuće i prema zakonima EU", rekao je Speirs.

"Nadamo se da ćemo moći nastaviti opskrbljivati naše danske korisnike razinom računalne snage za rješenja u oblaku i umjetnoj inteligenciji koju zahtijevaju, kako bismo podržali dansku ekonomsku konkurentnost i funkcioniranje sve digitaliziranijeg društva." Naglasio je da su ti objekti ključna infrastruktura koja održava moderni svijet u pogonu. "Ključno pitanje nije hoće li se potražnja za računalnom snagom usporiti - već koliko brzo infrastruktura i politika mogu sustići tu potražnju", zaključio je.