DANSKA izlazi na parlamentarne izbore 24. ožujka, a u dosadašnjoj predizbornoj kampanji najviše se govorilo o najavi socijaldemokratske premijerke Mette Frederiksen o uvođenju poreza na imovinu, odnosno poreza na bogatstvo, kako ga kolokvijalno nazivaju.

Svoj prijedlog Frederiksen obrazlaže potrebom smanjivanja nejednakosti i stvaranjem ravnoteže: "Ovaj porez obuhvatit će samo građane s apsolutno najvećom imovinom. Jedan posto Danaca posjeduje možda i trećinu ukupnog nacionalnog bogatstva. To je jednostavno postalo previše neuravnoteženo."

Socijaldemokrati žele uvesti porez na imovinu za samce koji posjeduju više od 25 milijuna danskih kruna (oko 3,3 milijuna eura), odnosno dvostruko više ako je riječ o bračnom paru. Porez bi se plaćao svake godine.

Stopa od 0,5 posto godišnje

Stopa bi iznosila 0,5 posto na ukupnu imovinu koja prelazi navedene iznose. Dakle, samac koji posjeduje 30 milijuna kruna (4 milijuna eura) morao bi platiti 0,5 posto poreza na pet milijuna kruna, odnosno oko 3300 eura godišnje.

Premijerka Frederiksen objasnila je za poslovni dnevnik Dagbladet Børsen da bi se u poreznu osnovicu ubrajali: vrijednost dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira, vrijednost poduzeća, vrijednost nekretnina iznad 1,3 milijuna eura i polovica mirovinske štednje.

Prema izračunima, u Danskoj bi 22.000 građana bilo obuhvaćeno porezom na imovinu, ako na kraju bude uveden. Socijaldemokrati očekuju da bi porez mogao donijeti oko 900 milijuna eura novih poreznih prihoda godišnje. Konzervativne i liberalne stranke odmah su se usprotivile prijedlogu, nazivajući ga uvođenjem poreza iz zavisti.

Norveški primjer kao upozorenje

"Ako ljudi koji su plaćali porez i stekli imovinu procijene da je ulaganje u Danskoj neatraktivno, preselit će se drugdje. To će Dansku učiniti siromašnijom", rekao je Lars Løkke Rasmussen, čelnik Umjerene stranke, koja je trenutačno dio vladajuće koalicije.

Kritičari su odmah iznijeli primjer Norveške, koja je 2021. godine povećala porez na bogatstvo s 0,8 na 1,1 posto. Porez se plaća na imovinu vrjedniju od 1,9 milijuna kruna (oko 170.000 eura), uz dosta olakšica i umanjenja za dugove. Trenutačno ovaj porez plaća oko 600.000 Norvežana.

Pokazalo se da porez na bogatstvo brzo puni državnu blagajnu. Godine 2025. donio je 15 milijardi norveških kruna (oko 1,34 milijarde eura) više u proračun u usporedbi s 2021. godinom. Međutim, nakon uvođenja veće porezne stope, najmanje 112 ultrabogatih Norvežana iselilo se iz zemlje.

Negativan utjecaj na investicije i BDP

Kako bi suzbila iseljavanje najbogatijih poreznih obveznika, građana s imovinom većom od 10 milijuna eura, Norveška je morala uvesti takozvani izlazni porez, koji se naplaćuje bogatašima ako napuste zemlju. Treba reći da nije provedena nijedna studija o utjecaju poreza na imovinu na norveško gospodarstvo.

Glavni argumenti kritičara poreza na bogatstvo u Danskoj su nepravednost, jer se plaća na trenutačnu tržišnu vrijednost dionica i poduzeća, te negativan utjecaj na investicije i gospodarski rast cijele zemlje.

"Kad se uvede porez na bogatstvo, manje je poticaja za štednju i ulaganje u tvrtke, a to dovodi do manje produktivnosti, potom do manjih plaća za zaposlenike i u konačnici do slabijeg rasta BDP-a", objasnio je za dansku javnu radioteleviziju (DR) Michael Svarer, profesor ekonomije na Sveučilištu Aarhus, te dodao:

"Kao i kod svakog drugog poreza, radi se o kompromisu između toga koliko jednakosti želite i koliko gospodarskog prosperiteta želite. Porez na bogatstvo može osigurati veću gospodarsku jednakost, ali dolazi nauštrb gospodarske aktivnosti."

"Morat ćemo izvlačiti novac iz poduzeća"

Jacob Kjær, direktor i suvlasnik obiteljske tvrtke AVK, koja proizvodi ventile i hidrante, s 5800 zaposlenih diljem svijeta i godišnjim prihodom od 1,2 milijarde eura, kaže da će u slučaju uvođenja poreza na bogatstvo morati izvući veću dividendu iz kompanije.

"Ako se vlasnicima poduzeća nametne porez na imovinu, morat ćemo izvući više novca iz tvrtki, što će dugoročno sigurno utjecati na perspektive rasta i razvoja danskih poduzeća i radnih mjesta", rekao je Kjær za DR, dodavši kako većinu dobiti reinvestira u AVK.

S druge strane, zagovornici poreza ističu kako se ne radi o sveobuhvatnoj promjeni poreznog sustava, pa će i utjecaj na gospodarske aktivnosti biti relativno skroman. Osim toga, Danska je imala porez na bogatstvo do 1997. godine i nisu zabilježene bitne negativne posljedice.