GLAVNA tema posljednjih dana je popis stanovništva i činjenica da Hrvatska trenutno broji 3.888.529 stanovnika – što je oko 400.000 građana manje nego što ih je bilo prije 10 godina. Posljednji put Hrvatska je ovako malo stanovnika imala 1948. godine.

"Sad smo se vratili više od 70 godina unatrag s tim brojem, ali nama demografima to nije nikakvo iznenađenje. Mi smo to očekivali", rekao je danas u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska izvanredni profesor dr. sc. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"U zadnjih deset godina izgubili smo skoro 10 posto populacije. Dogodilo se to da je ekonomska kriza iz 2008. u Hrvatskoj produženo trajala, nismo se dobro oporavili i nismo sasvim dobro pripremili ekonomiju za ulazak u Europsku uniju", kaže.

"Naša ekonomija ne stvara dovoljan broj kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Sam ulazak u Europsku uniju je potaknuo direktne ili indirektne ekonomske procese, a pogotovo je utjecao na emigraciju. Natalitet je čitavo vrijeme bio negativan, ali se i pojačavao negativno kako je išlo vrijeme", kaže.

"Iselilo je dosta populacije mlađe reproduktivne dobi, pa se djeca rađaju u drugim zemljama. Zadnje dvije godine zbog pandemije imamo i veliko povećanje broja umrlih, ove godine ćemo imati rekordan broj umrlih u zadnjih 70 godina", objašnjava Čipin.

Kaže kako klasične mjere ne mogu puno napraviti

Što napraviti kako bi se demografska situacija u Hrvatskoj popravila?

"Klasičnim demografskim mjerama ne se može puno napraviti. Savjetovao bih političkim vlastima da ulažu u kvalitetu života ljudi – to je puno lakše postići, da i oni preostali ne odsele, nego da idu davati velike novčane poticaje za pronatalitetne politike", rekao je.

"Ostaje nam i imigracija, ali to je dosta škakljiva tema. Trenutno u Hrvatsku doseljavaju uglavnom strani radnici, muškarci u dobi od 20 do 50 godina. Zasad još uvijek dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije premda u novije vrijeme vidimo i ljude iz Nepala, Filipina, Kineze", kaže.

Zanimljiv je podatak da je broj stambenih jedinica porastao za 103 tisuće u odnosu na popis iz 2011. godine. Do stanova, koji se prodaju već u nacrtima, iznimno je teško doći.

"Podaci oko stambenih jedinica koji su izašli nisu konačni, ali pokazuju da u jadranskim županijama imate dvoznamenkasti rast", kaže Čipin.

"Budućnosti nema bez djece, a statistika pokazuje kako je stopa pronataliteta u Hrvatskoj mnogo niža u odnosu na mnoge europske zemlje, kako danas tako i u vrijeme naših baka i djedova."

"Nove generacije se ne razlikuju previše od generacije naših roditelja. Što se tiče generacije naših baka – one koje su rodile u prosjeku više od troje djece rođene su prije 1. svjetskog rata. Imali smo preko 20 posto žena koje nisu rađale tad, a to imamo i sad - čak i više. I u '50-ima i '60-ima smo bili među zemljama s najnižim stopama fertiliteta u svijetu", objašnjava i dodaje kako čak i u zemljama s višim stopama fertiliteta u Europi – poput Francuske ili nordijskih zemalja - on i dalje opada.

No zaključuje kako te zemlje ipak razvijaju razne analize i strategije kako bi popravile demografsku situaciju.